Što je to post-COVID sindrom? Liječnik iz riječkog KBC-a objasnio nam je o čemu se radi!

U posljednje vrijeme sve češće čujemo termin post-COVID koji mnoge dodatno zbunjuje jer ne znaju o čemu se zapravo radi. Novi je to termin, a o čemu se radi objasnio nam je doc.dr.sc. Igor Barković, internist pulmolog, koordinator covid respiracijskog centra 2 KBC Rijeka, inače voditelj odjela intenzivne njege pulmologije.

1. Što je to post-COVID sindrom?
To nije jasno definirano stanje, ali termin koristimo kako bi opisali sve tegobe, znakove, simptome i poremećaje u rezultatima pretraga koje imaju bolesnici koji su imali COVID-19, a nisu više infektivni.

2. Kako je došlo do toga da se u KBC-u Rijeka otvori prva ambulanta koja se bavi posljedicama korone?
Mnogo bolesnika se javljalo u pulmološke ambulante (hitnu i redovitu) i nama pulmolozima osobno, a s plućnim tegobama i dugo nakon što su preboljeli akutnu fazu bolesti. Ideja je bila da se ti bolesnici na neki način grupiraju i prate, a ima ih stvarno dovoljno da se formira posebna post-COVID ambulanta. COVID-19 nam je posve nova bolest ,izrazito medijski popraćena, sa moguće teškim posljedicama, a bolesnici mogu i mjesecima nakon početka bolesti imati tegobe koje im narušavaju kvalitetu života i utječu na svakodnevni život. Naravno da su ljudi zabrinuti i da traže pomoć. Moram naglasiti da se naša ambulanta bavi isključivo s bolesnicima koji imaju dominantno komplikacije bolesti na plućima.

3. Koliko je liječnika u ambulanti, kako brinu o pacijentima?
Ne možemo predvidjeti koliko će bolesnika trebati usluge ove ambulante i koliko će dugo biti potrebito praćenje te koliko će teških i kompleksnih bolesnika doći. Reagirat ćemo prema potrebama. Neki bolesnici će se i dalje javljati kroz redovite ambulante, a imamo mi i svoje druge pulmološke bolesti. COVID nam je donio mnogo novih bolesnika i problema, ali nažalost karcinomi pluća, astma, KOPB i druge bolesti kojima se inače bavimo nisu nestale.

4. Postoji li plan da se takve ambulante otvore i u drugim dijelovima Hrvatske?
Vjerojatno će se i u drugim Centrima pokazati potreba. U razgovoru s kolegama iz drugih gradova vidim da i oni imaju veliki priljev ovakvih bolesnika. Pitanje je samo kako će se tko organizirati

5. Kome je namijenjen post-COVID odjel?
Postcovid odjel još uvijek nije organiziran kao zasebna organizacijska jedinica iako u KBC-u Rijeka imamo bolesnike koji su u teškom stanju, a neki i na respiratoru i nakon što je prošao akutni period bolesti i kada više nisu infektivni ali nisu za otpustiti kući. Neki su i preko mjesec dana na ventilacijskoj potpori. Za sada takvi su bolesnici smješteni po Jedinicama intenzivnog liječenja, pulmologiji, COVID odjelima. Smješteni su prema težini bolesti i predominirajućim komplikacijama bolesti.

6. Koji su simptomi post-COVID sindroma kod odraslih?
Kao što se bolest različito manifestira u akutnoj fazi tako ima različite kliničke tijekove i u kasnijoj fazi. Od kroničnog teškog umora, glavobolja, nesanica, promjena u raspoloženju, smanjenoj koncentraciji i pamćenju, do otežanog disanja, bolova u grudima, dugotrajnom kašlju, sekundarnim infekcijama. Imali smo i bolesnike s kardiovaskularnim komplikacijama kao što je plućna tromboembolija, moždani udar, problemi sa mikrocirkulacijom. Mogu biti zahvaćeni brojni organi – bubrezi, jetra, srce, endotel krvnih žila i, naravno, najčešće pluća. Kako sam već naglasio, bolest je nova i tek ćemo vidjeti kakve dugotrajne ili trajne posljedice može donijeti.

7. Koji su simpromi kod djece?
Nemam iskustva sa djecom. Na sreću djeca ipak bolje prolaze. Kako rjeđe teško obolijevaju u akutnoj fazi, tako i rjeđe imaju dugotrajne posljedice.

8. O čemu ovisi pojava post-COVID simptoma kod ljudi?
Češće se javlja kod starijih bolesnika i onih koji su imali teški tijek akutne bolesti kao i kod onih sa koegzistrirajućim bolestima, ali nema pravila.

9. Koje su najveće opasnosti koje prijete ljudima nakon što su preboljeli koronu?
Nakon istupa u javnosti o otvaranju post-COVID ambulante, ispada da je post-COVID opasniji nego COVID što naravno nije tako. Istina je da veliki broj bolesnika ima tegobe i dugo nakon početka bolesti što nije tako npr. kod gripe. Baš o opasnostima je teško govoriti, a da se ne napravi panika. Naveo sam već što sve može biti problem.

10. Postoje i bolesnici koji su negativni na PCR testu, ali ipak imaju simptome postcovid sindroma. Zašto se to događa?
Negativan PCR test ne znači da bolesnik nije imao infekciju nego virus možda nismo uspjeli “uhvatiti”. Ili je testiranje učinjeno kad se još virus nije namnožio ili je jednostavno test lažno negativan. Ništa nije idealno. Da bi nešto nazvali post-COVID morao je postojati i COVID, možda samo nije dijagnosticiran.
Možda ste mislili pitati postoji li post-COVID kod bolesnika koji su imali blagi tijek ili asimptomatski tijek akutne bolesti. Rijeđe, ali ipak postoji . Post-COVID može biti posljedica neželjene imunološke reakcije i dugo nakon što aktivnog virusa više nema u tijelu. Kao reakcija na ostatke virusa i na domaće stanice koje su posredstvom virusa promijenjene.

11. Koliko ste u ambulanti imali slučajeva s post-COVID sindromom?
Imamo sve više. Razumijem zabrinutost bolesnika, ali molim da se ipak prije jave svojim liječnicima obiteljske medicine pa da nakon osnovnog pregleda i pretraga budu upućeni tamo gdje treba i ako treba. Dobivamo svakodnevno pozive i osobno. Nisu svi bolesnici isključivo za pregled pulmologa. Trebamo izbjeći nepotrebne preglede i gubljenje vremena. Bolesnici tako ne dobivaju adekvatnu skrb i na vrijeme, a sustav je preopterećen.