Ultraprerađena hrana svuda oko nas: Po zdravlje je puno opasnija nego što se misli

U zemljama kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i Kanada, ultraprocesuirane hrana sada čini 50 posto ili više unesenih kalorija. To je zabrinjavajuće, s obzirom na to da se ova hrana povezuje s nizom različitih zdravstvenih stanja, uključujući veći rizik od pretilosti i raznih kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti i demencije.

Ultraprerađena hrana mješavina je raznih industrijskih sastojaka (kao što su emulgatori, zgušnjivači i umjetne arome) spojenih u prehrambene proizvode nizom proizvodnih procesa.

Zaslađena pića i mnoge žitarice za doručak spadaju u ultraprerađenu hranu. U nju spadaju i novije inovacije, poput takozvanih hamburgera ‘na biljnoj bazi’, koji se obično prave od izolata proteina i drugih kemikalija kako bi proizvodi bili ukusni.

Intenzivni industrijski procesi koji se koriste za proizvodnju ultraprerađene hrane uništavaju prirodnu strukturu sastojaka hrane i oduzimaju mnoge korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Mnogi od nas jako su svjesni da je ultraprerađena hrana štetna za naše zdravlje. Ali nije jasno je li to zato što je ta hrana niske nutritivne vrijednosti ili je posrijedi nešto drugo.

Sada su dvije nove studije pokazale da nikakva nutritivna vrijednost možda nije dovoljna da objasni njihove zdravstvene rizike. Ovo sugerira da bi drugi čimbenici mogli biti potrebni kako bi se u potpunosti objasnili njihovi zdravstveni rizici.

Uloga upale
Prva studija, koja je promatrala više od 20.000 odraslih Talijana, otkrila je da su sudionici koji su konzumirali najveći broj ultraprerađene hrane imali povećan rizik od prerane smrti iz bilo kojeg razloga.

Druga studija, koja je promatrala više od 50.000 američkih muških zdravstvenih radnika, otkrila je da je velika konzumacija ultraprerađene hrane povezana s većim rizikom od raka debelog crijeva.

Ono što je najzanimljivije u ovim studijama jest to da su zdravstveni rizici od prehrane bogate ultraprerađenom hranom ostali čak i nakon što su uzeli u obzir lošu nutritivnu kvalitetu svoje prehrane. To sugerira da drugi čimbenici pridonose šteti uzrokovanoj ultraprerađenom hranom. To također implicira da dobivanje pravih hranjivih tvari iz drugih namirnica možda neće biti dovoljno da se poništi rizik od bolesti uzrokovan konzumiranjem ultraprerađene hrane.

Slično tome, pokušaji prehrambene industrije da poboljša nutritivnu vrijednost ultraprerađene hrane dodavanjem malo više vitamina mogu zaobići temeljni problem s ovom hranom.

Dakle, koji čimbenici mogu objasniti zašto je ultraprerađena hrana toliko štetna za naše zdravlje?

Talijanska studija otkrila je da su upalni markeri – poput većeg broja bijelih krvnih zrnaca – bili viši u skupinama koje su jele najviše ultraprerađene hrane. Naše tijelo može izazvati upalnu reakciju iz raznih razloga – na primjer, ako se prehladimo ili porežemo. Tijelo reagira slanjem signala našim imunološkim stanicama (kao što su bijela krvna zrnca) da napadnu sve patogene napadače (kao što su bakterije ili virusi).

Obično naš upalni odgovor prilično brzo prođe, ali neki ljudi mogu razviti kroničnu upalu u cijelom tijelu. To može uzrokovati oštećenje tkiva i uključeno je u mnoge kronične bolesti – poput raka i kardiovaskularnih bolesti.

Mnoga su istraživanja otkrila da loša prehrana može povećati upalu u tijelu te da je to povezano s većim rizikom od kroničnih bolesti. S obzirom na to da su znakovi upale primijećeni kod sudionika talijanske studije koji su jeli najviše ultraprerađene hrane, to bi moglo sugerirati da upala može pridonijeti tome zašto ultraprerađena hrana povećava rizik od bolesti.

Neki aditivi uobičajeni u ultraprerađenoj hrani (kao što su emulgatori i umjetni zaslađivači) također povećavaju upalu u crijevima uzrokujući promjene u crijevnom mikrobiomu.

Neki su istraživači postavili teoriju da ultraprerađena hrana pojačava upalu jer ju tijelo prepoznaje kao stranu – poput bakterije. Tako tijelo izaziva upalnu reakciju, koja je nazvana ‘groznica brze hrane’. To za rezultat ima povećanu upalu u cijelom tijelu, prenosi Science Alert.

Iako američka studija raka debelog crijeva nije utvrdila je li se upala povećala kod muškaraca koji konzumiraju najviše ultraprerađene hrane, upala je snažno povezana s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Istraživanja pokazuju da drugi mehanizmi – poput oslabljene funkcije bubrega i toksina u ambalaži – također mogu objasniti zašto ultraprerađena hrana uzrokuje toliko opasnih zdravstvenih problema.

Koje je rješenje?
Budući da su upalne reakcije ukorijenjene u našim tijelima, najbolji način da to spriječite je da uopće ne jedete ultraprerađenu hranu. Neke biljne dijete s visokim udjelom prirodne, neprerađene hrane (kao što je mediteranska prehrana) također su se pokazale protuupalnima. Ovo može objasniti i zašto biljna prehrana bez ultraprerađene hrane može pomoći u obrani od kroničnih bolesti. Trenutno nije poznato u kojoj mjeri protuupalna dijeta može pomoći u suzbijanju učinaka ultraprerađene hrane.

Jednostavno smanjenje unosa ultraprerađene hrane može biti izazov. Ultraprerađena hrana dizajnirana je tako da bude izuzetno ukusna – i zajedno s uvjerljivim marketingom, i oduprijeti se tome za neke ljude može biti golemi izazov.

Na ambalaži ove hrane također ne stoji oznaka da se radi o ultraprerađenoj hrani. Najbolji način da ih prepoznate je da pogledate njihove sastojke. Obično su nazivi poput emulgatori, zgušnjivači, izolati proteina i drugi proizvodi industrijskog zvuka znak da se radi o ultraprerađenoj hrani.

Najbolji način kako izbjeći štetnosti ultraprerađene hrane jest da obroke pripremate koristeći prirodne namirnice.