fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

ZUBI BOLE I KAD JE PANDEMIJA Stomatolozi pod povećanim rizikom od zaraze

Autor: dnevno.ba

Kad su u pitanju zubi, sasvim je jasno – dok ne bole, ni ne znamo da ih imamo, ali kada zaboli samo jedan od njih, naš život postaje nepodnošljiv. Srećom postoje oni – stomatolozi, koji tada uskaču u pomoć te našu patnju pretvaraju u podnošljivot, a životu vraćaju ljepotu.

Stomatolog Goran Jovičević ukazao nam je na neke od najčešćih problema kod popravaka zubi, opisao nam je i kako izgleda njegov rad u uvjetima koronavirusa te upozorio na maligne promjene u usnoj šupljini koje, nažalost, i nisu tako rijetke.

* Koliko zdravlje, odnosno bolest zubi utječe na naše cjelokupno zdravlje?

Bakterije iz usne šupljine nisu ograničene samo na to područje. One mogu ući u krvotok kroz krvne žile u zubnom mesu, možemo ih udahnuti, one mogu potaknuti niz upalnih i imunosnih obrambenih reakcija našeg tijela koje imaju utjecaja i na ostatak tijela. Gubitak zubi također može dovesti do poremećaja nekih od najvažnijih funkcija – žvakanja, govora, estetike lica. To kao posljedicu može imati poremećaje s probavom, izgovorom, i već spomenutom, a nimalo zanemarivom, socijalizacijom i samosvijesti. Mislim da su sve to jako važni razlozi da zdravlje usne šupljine shvatimo ozbiljno.

* Koje su najčešće bolesti zubi?

Dvije su najčešće bolesti – karijes i parodontna bolest (parodontoza). Neliječeni karijes trajnih zubi zapravo je općenito najčešća bolest odraslih današnjice. Podaci iz 2010. godine govore da čak 35% svjetske populacije, što je gotovo 2,5 milijardi ljudi diljem kugle zemaljske, ima neliječeni karijes. Brojke za parodontitis nešto su manje, ali jednako zastrašujuće – uznapredovalu parodontozu, koja može završiti gubitkom zubi, ima više od 10% sveukupnog stanovništva. Ako se osvrnete oko sebe, shvatit ćete da u prostoriji u kojoj se nalazite jedna ili više osoba gotovo sigurno ima neku od bolesti u usnoj šupljini, a vjerojatno ih tako ne doživljava. Upravo nam ovi podaci govore da se premalo brinemo o oralnom zdravlju!

* Susrećete li se kao stomatolog s nekim zabludama o zdravlju zubi?

Pobornik sam dostupnosti informacija svima, ali mislim da uvijek treba zadržati kritičku notu i ocijeniti izvor tih informacija jer sadržaj na internetu, kojim se više-manje svi danas služe za bilo kakvu vrstu pretraga, može kreirati baš svatko.

Veoma često nam dolaze u ordinaciju pacijenti koji su pobornici trljanja limuna o površinu zuba kao metode izbjeljivanja i ojačavanja zuba. Rezultat je baš suprotan! Naši su zubi sagrađeni od minerala. Ti su minerali podložni otapanju kad se izlože kiselini, a limun je upravo to. Trljanje limuna može kao posljedicu imati ozbiljno trošenje zuba koje nazivamo erozijom. Stanjivanjem sloja cakline, gornjeg sloja zubnih tkiva, sve je izraženiji osjećaj preosjetljivosti na vanjske podražaje. Toplo, hladno, slatko, kiselo s vremenom postaju najgora noćna mora. Nažalost, ono što je izgubljeno priroda više nikada neće vratiti.

Veoma je česta zabluda o pranju zubi samo ujutro. Gotovo svi nakon ustajanja imamo zadah iz usta, i to je potpuno normalno. Upravo je taj zadah razlog što postoji sklonost pranju zubi ujutro, a pranje tijekom dana i navečer se preskače. Ipak, ako baš moram izdvojiti koje je doba dana ključno za održavanje oralne higijene, onda je to večer, prije spavanja. Naime, tijekom noći se smanjuje lučenje sline koja sadrži prirodne obrambene tvari. Ako prije spavanja ne uklonimo naslage koje su se nakupile tijekom dana, stvaramo savršene uvjete bakterijama za rast (i stvaranje štete) jer smo im osigurali hranu, a naša prirodna obrana je privremeno odsutna. Zato nikako nemojte preskakati četkanje zubi navečer!

Također bih volio izdvojiti možda jednu od najštetnijih zabluda, a to je da je normalno u trudnoći izgubiti po jedan zub. Trudnoća je jedan predivan period u životu žene, ali se tijelo u tom periodu ujedno nalazi pred nizom izazova. Zubno meso kod trudnica veom je često osjetljivo, boli, pojačano krvari, i to sve kao posljedica utjecaja hormona. Zbog straha, boli, neupućenosti, nažalost, trudnice znaju odustati od provođenja oralne higijene, što samo može pogoršati situaciju. Trudnoća također nije razlog za neodlazak stomatologu. Naši su zahvati sigurni u drugom trimestru, a uz potrebnu izmjenu načina rada, i u ostatku trudnoće mogu se obavljati procedure koje su potrebne!

* Zbog kojih vam se problema pacijenti najčešće obraćaju?

Imam sreću da radim s multidisciplinarnim timom predivnih kolega i ljudi, što nam omogućuje liječenje različitih bolesti, problema i stanja u usnoj šupljini zbog kojih nam se pacijenti obraćaju. Sretan sam što oni to prepoznaju. Zato se svakodnevno predano bavimo i sanacijom karijesa, liječenjem korijenskih kanala zubi i parodontoze, ali i izrazito kompleksnim estetskim rehabilitacijama krunicama i mostovima na zubima i implantatima. Imamo uvjete i za sofisticirane kirurške i parodontološke zahvate, čime zaokružujemo njihovu potrebu i za tim tipom liječenja.

* Koliko je česta pojava raka usne šupljine, jezika i ostalih područja usne šupljine?

Maligne (zloćudne) promjene u usnoj šupljini, nažalost, nisu tako rijetke. Kad govorimo u brojkama, oni čine 5% malignih tumora svih regija tijela i jedan su od deset najčešćih tumora općenito. U usnoj šupljini najčešće se javljaju na dnu usne šupljine, na postraničnim stranama jezika i na prednjoj strani lukova nepca. Ono što znamo jest da određeni čimbenici povećavaju mogućnost nastanka takvih tvorbi. Češći su kod muškaraca, osoba iznad 40. godine života, a naročito pušača i osoba koje konzumiraju alkohol. U posljednje vrijeme se veoma često s nastankom raka usne šupljine povezuje i humani papiloma virus (HPV) pa čak i prehrana, točnije konzervirana hrana poput dimljenog mesa. Kad je riječ o liječenju, i za njihovo liječenje vrijedi da je bitno što prije uočiti promjenu! Liječenje se temelji na kirurškom odstranjenu promjene, a uspješnost ovisi o tome u kojoj se fazi bolest dijagnosticirala. Od srca savjetujem svim čitateljima, zavirite ponekad u usnu šupljinu i nemojte se fokusirati samo na zube. Pogledajte jezik, njegovu gornju i donju površinu, postranične strane, unutarnje strane usana i obraza, područje iza zadnjih zubi i područje oko tonzila (mandula). Ako uočite neku neuobičajeno bijelu ili crvenu promjenu baršunastog izgleda na sluznici, obratite se svom stomatologu! Pravovremena dijagnoza može spasiti život!

* S kojim se problemima stomatolozi najčešće susreću pri obavljanju svog posla?

Mislim da je odgovor na to veoma individualan i ovisi od osobe do osobe, od stomatologa do stomatologa. Ne bih to nikako nazvao “problemom”, ali definitivna specifičnost stomatologije kao medicinske grane jest rad s ljudima. Ljudi koje boli, koji nisu sretni sa svojim postojećim stanjem u usnoj šupljini, koji žele ponovno moći smijati se i normalno žvakati, koji imaju opravdana očekivanja od nas kao liječnika… Sve to čini naš poziv nabijenim emocijama. To je i ljepota, a ponekad i izazov.

Što se tiče pravih “problema” s kojima se susrećemo, naveo bih niz profesionalnih bolesti s kojima se svi kad-tad susretnemo tijekom radnog vijeka. Problemi s koštanim i mišićnim sustavom zbog zauzimanja prisilnog, dugotrajnog položaja pri radu, problemi sa sluhom (ne moram napominjati kakvi su zvukovi u ordinaciji… a tek kad je čovjek tome izložen puno radno vrijeme, cijeli radni vijek), vidom… Međutim, moram priznati da nikad nisam sreo kolegu koji bi zbog toga promijenio profesiju. Stomatologija je poziv i strast.

* Kako je raditi u vrijeme pandemije koronavirusa?

Jednom riječju, izazovno. Ali stomatologija ne može stati. Zubi bole i kad je pandemija. Mi stomatolozi smo pod povećanim rizikom od zaraze. Gotovo svi naši instrumenti pri radu koriste vodu, što dovodi do stvaranja aerosola, fine vodene maglice kojom se veoma lako može prenijeti virus. Upotreba zaštitne opreme i iznimno visoke razine higijene zapravo nije nikakva naročita novost u našoj ordinaciji jer nam je sigurnost svih, i pacijenata i tima, uvijek na prvome mjestu. Razlika je što smo sad samo nadodali još pokoji zaštitni sloj, uveli epidemiološke obrasce i ostale mjere koje preporučuje Stožer i naša Komora dentalne medicine. Pojam koji se svuda susreće jest da sada živimo u “novoj normali”, i u toj novoj normali naša ordinacija hrabro radi i dalje!

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});