Kardinal Ippolito I. d’Este – nekadašnji najviši član Crkvene hijerarhije u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu – 1520.

Njegov otac Ercole d’Este bio je renesansni vladar i pokrovitelj mnogih umjetnika, uključujući Ludovica Ariosta, koji je bio pripadnik dvora obitelj Este.

Na današnji dan 1520. godine umro je nadbiskup kardinal Ippolito I. d’Este, svojedobno najviši pripadnik Crkvene hijerarhije u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu. Od 1487. do 1497. godine bio je na čelu Ostrogonske nadbiskupije, s kojom je bio povezan naslov primasa Ugarske (položaj nadbiskupa Ostrogona bio je najviši Crkveni položaj u cijelom Ugarskom Kraljevstvu i automatski je sa sobom nosio naslov primasa Ugarske). Ippolito I. d’Este rođen je u talijanskom gradu Ferrari 1479. godine, kao sin Ercolea I d’Estea, vojvode od Ferrare, Modene i Reggia. Ercole je bio renesansni vladar i pokrovitelj mnogih umjetnika, uključujući Ludovica Ariosta, koji je bio pripadnik njegovog dvora. Ercoleova polusestra Isotta d’Este udala se u obitelj Frankopan.

Majka Ippolita I. d’Este bila je Eleonora Aragonska, čija je sestra Beatrica postala suprugom moćnog hrvatsko-ugarskog kralja Marije Korvina. Upravo je zahvaljujući toj tetki postao Ippolito I. d’Este prvim čovjekom Crkvene hijerarhije u Ugarskoj, i to u ranoj mladosti (isprva je bio samo upravitelj tj. administrator nadbiskupije, dok nije navršio dovoljnu dob). Kardinalom je Ippolito I. d’Este postao u dobi od 14 godina. Zanimljivo je da se Ippolitov brat Alfonso I d’Este oženio Lucreziom Borgiom 1501. godine, a Ippolito je prisustvovao toj svadbenoj svečanosti u Rimu. Općenito je nakon 1497. godine boravio Ippolito većinom u Italiji, gdje je postao čak i nadbiskupom (upraviteljem) Milana, Ferrare i Modene. Na položaju nadbiskupa Ostrogona naslijedio ga je poznati Toma Bakač, kasniji kardinal i utemeljitelj moći grofovske obitelj Erdödy. Ippolito I. d’Este preminuo je 1520. godine u rodnoj Ferrari, u dobi od 41 godine.

Ostali događaji na današnji dan:
590 –Papom postao sv. Grgur Veliki
1651 – Bitka kod Worcestera (odlučujuća bitka Građanskog rata u Engleskoj)
1777 – Prvi put razvijena zastava SAD-a u bitki (Bitka kod Coochovog mosta)
1914 – Početak pontifikata pape Benedikta XV.
1914 – Albanski knez Vilim od Wieda napustio Albaniju zbog opozicije njegovoj vlasti
1931 – Donesen Oktroirani ustav u Kraljevini Jugoslaviji
1943 – Saveznici počeli s iskrcavanjem u Italiji (Drugi svjetski rat)
1944 – Anna Frank ukrcana na vlak za logor u Auschwitzu
1995 – Pierre Omidyar osnovao preteču eBaya
1996 – Južnoafrička Republika dobila novi ustav
2000 – Blaženicima proglašeni pape Ivan XXIII. i Pio IX.
2004 – Pokolj za vrijeme opsade škole u Beslanu u Sjevernoj Osetiji
2009 – Privatni pokop Michaela Jacksona

Rođeni:
1499 – Diane de Poitiers
1703 – biskup kardinal Johann Theodor von Bayern
1781 – Eugène de Beauharnais
1844 – Sofija Andrejevna Tolstoj
1851 – velika kneginja Olga Konstantinovna
1869 – Fritz Pregl
1875 – Ferdinand Porsche
1915 – katolički svećenik Enrico Zoffoli
1940 – franjevački svećenik Svetislav Stjepan Krnjak
1947 – Mario Draghi
1965 – Charlie Sheen
1988 – Jérôme Boateng

Umrli:
1402 – milanski vladar Gian Galeazzo Visconti
1467 – Eleonora Portugalska
1520 – nadbiskup kardinal Ippolito I. d’Este
1658 – britanski državnik Oliver Cromwell
1750 – general barun Jacques-François Menou
1857 – John McLoughlin
1877 – Adolphe Thiers
1883 – ruski pjesnik Ivan Turgenjev
1893 – James Harrison
1948 – čehoslovački političar Edvard Beneš
1962 – E. E. Cummings
1967 – Mohammed bin Awad bin Laden
1991 – američki redatelj Frank Capra
1992 – hrvatski skladatelj Bruno Bjelinski
2002 – hrvatska glumica Irena Kolesar
2005 – William Rehnquist
2007 – Jane Tomlinson
2012 – Griselda Blanco
2012 – Sun Myung Moon