fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Ne možete bez smartphonea jer su vam hakirali mozak

Autor: 100posto.hr

U druženju s pametnim telefonom provodimo sve više i više vremena. No i kada ga konačno odložimo, ne možemo isključiti mozak te stoga u mobitel virimo, u prosjeku, svakih 15 minuta.

Činimo to čak i onda kada se nije oglasio nikakav signal ni obavijest, jer upozorenje da već neko vrijeme nismo provjerili što je novo na Facebooku, Twitteru ili Instagramu, dolazi iz naše glave.

Koja je tajna te magnetske privlačnosti mobitela i zašto ga tako teško ispuštamo iz ruku?

O tom je problemu javno progovorio bivši Googleov product manager, Tristan Harris. On je jedan od rijetkih tech–insidera koji se usudio ukazati na to da velike tvrtke na toj modernoj ovisnosti stvaraju golem profit ne mareći pri tom za moguće ozbiljne posljedice po korisnike.

„Za stvaranje ovisnosti o pametnim telefonima koriste se i dostignuća neuroznanosti. Upravo se na tome temelji i tzv. gamification, pri čemu se koriste tehnike iz videoigara kako bi se, u sve sadržaje i aplikacije, dodali elementima zabave i natjecanja, tvrdi psiholog Larry Rosen.

Što je to hakiranje mozga i trebamo li biti zabrinuti?

„U Silicijskoj dolini čitava vojska stručnjaka radi na usavršavanju i programiranju pametnih telefona, osmišljavanju aplikacija i dizajniranju društvenih medija te čini sve kako bismo stalno osjećali neodoljivu potrebu da provjerimo što je novo na zaslonu mobitela. To je utrka čiji su cilj naše najprimitivnije emocije – strah, tjeskoba, usamljenost… Sve aplikacije i sadržaji, osmišljeni za pametne telefone, nisu slučajno, već potpuno namjerno dizajnirani upravo tako da kod korisnika stvaraju duboke navike i ovisnost. Neki programeri to zovu hakiranje mozga“, kaže Harris koji smartphone uspoređuje s automatima za kockanje.

„Provjeravanje mobitela slično je igrama u automat klubovima. Naime, svaki put kada provjeravamo svoj pametni telefon, provjeravamo što smo dobili – lajkove na Facebooku i Instagramu, slatke emojie u tekstualnim porukama ili nove followere na Twitteru. Dok gledamo u zaslon mobitela, na izvoru smo ugodnih i zanimljivih informacija koje konstantno dolaze. Sve nam je, pri tom, na digitalnim uređajima dostupno preko, za upotrebu krajnje jednostavnog, scrollanja. Sve su to snažni razlozi zbog kojih se, od jutra do mraka, ne razdvajamo od svog pametnog telefona“ kaže Harris.

Ističe kako postoji čitav niz mudro osmišljenih tehnika koje se koriste kako bi se korisnike navuklo da što duže koriste sadržaje na pametnim telefonima.

Strategija, čiji je cilj što duže zadržati pažnju korisnika, pokazala se, upozorava, kao jako dobar poslovni potez, pri čemu se zanemaruje potencijalno loš utjecaj na ljude. Primjerice, konstantno odvraćanje pažnje, za što su glavni krivci aplikacije i e-mailovi, slabi odnose među ljudima, a kod djece uništava sposobnost koncentracije.

Upravo djeca su, upozorava insider, često ta koja su najveći korisnici pametnih telefona i za njih „patentiranih“ aplikacija, poput Snapchata, bez kojeg mnogi tinejdžeri ne mogu provesti niti jedan jedini dan.

Roditelji, na žalost, najčešće nisu svjesni posljedica koje po dijete može imati nekontrolirana i stalna upotreba pametnog telefona.

„Za većinu majki čavrljanje na društvenim mrežama je sasvim bezazleno te ga uspoređuju sa svojim nekadašnjim čavrljanjem s prijateljicama preko telefona. No, telefoni 70-ih godina nisu, iza kulisa, imali na tisuće inženjera i programera koji konstantno rade na tome da se korisnik namami kako bi se telefonom koristio sve više i sve češće“, kaže Harris.

„Dizajniranje sadržaja za moderne telefone otvara vrata programiranju ljudi!“

„Iako se lansira priča da je tehnologija neutralna i da samo o nama ovisi kako ćemo se njome koristiti, to nije istina, jer u današnje vrijeme upravo tehnologija oblikuje misli, osjećaje i aktivnosti ljudi. Živimo u vrijeme kada, prvi puta u povijesti, šačica ljudi iz tehnoloških tvrtki, izborom sadržaja koji su nam dostupni na mobitelima, svakodnevno oblikuje misli i osjećaje milijarda ljudi. To je, ništa drugo, no programiranje ljudi“, kaže Harris čija je misija sada uvjeriti programere da takav poslovni model tech-tvrtki treba čim prije promijeniti.

Autor: 100posto.hr
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});