MARINKO ČAVARA: Još nemamo rješenja za političke sukobe

SARAJEVO - Narušeni odnosi među partnerima dodatno su se pogoršali u predizbornoj kampanji, ali vjerujem u dogovor, kaže predsjednik FBiH i potpredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara.

Predsjedniče, da li je federalna vlast još u krizi?

– Nažalost, može se reći da još jeste, kada se promatra iz kuta rada Parlamenta i odnosa političkih partnera, međutim, Vlada FBiH i druge institucije redovito rade. Problem je što je narušeno povjerenje između partnera u vlasti, što dovodi do problema u njenom funkcioniranju, a koje možemo i nazvati kao kriza vlasti u FBiH. Ti narušeni odnosi su se dodatno pogoršali u predizbornoj kampanji. Pregovori i razgovori su stalni, s ciljem rješavanja spornih pitanja i vjerujem u dogovor.

Federalna parlamentarna većina već dugo nije u stanju izglasati ni dnevni red, izuzev kad je primorana zbog MMF-a. Znači li to da nema parlamentarne većine ili?

– Kada se dogovara uspostava vlasti, odnosno parlamentarna većina različitih stranaka, to podrazumijeva da se dogovore osnovni pravci djelovanja u mandatnom periodu, a sve ostalo da se dogovara u hodu. Naravno, to podrazumijeva toleranciju i uvažavanje stava partnera o svakom pitanju, jer su stranke različite i imaju različite pojedinačne programe.

Ko koga vara?

O čemu se može postići dogovor – to ide u proceduru na Vladu i na usvajanje, na Parlament i do konačnog izgleda zakona ili drugog akta usuglašavaju se stavovi. Pokušaj da se jednostrano donesu zakoni po pojedinačnom stavu i nahođenju jedne stranke i suprotno stavovima partnera i to usvajati sa glasovima stranaka iz oporbe jasno da narušava odnose, ruši povjerenje i dovodi do krize u funkcioniranju vlasti. To nameće pitanja koja se politika želi provesti, tko koga želi prevariti i s kojim ciljem.

Formalno postoji parlamentarna većina uspostavljena formiranjem vlasti, izborom rukovodstava domova Parlamenta FBiH, predsjednika i dopredsjednika FBiH i Vlade FBiH i ista nije formalno raskinuta. Činjenica je da pored deklarirane spremnosti za rješavanje svih spornih pitanja oko kojih su nastali politički sukobi, još nisu dogovorena rješenja. U samoj Vladi mora biti više dogovora o točkama prije nego što se o njima na sjednici Vlade odlučuje, jer puno je teže popravljati nastali problem nego prethodno tražiti rješenja za dogovor. Posebno se problem multiplicira kada tako jednostrano rješenje dođe na usvajanje u Parlament.

Da li ste ikad u proteklim mjesecima pomislili raspustiti Parlament FBiH?

– Nisam, zato što bi to bilo štetnije za FBiH nego ovo stanje. U Ustavu FBiH postoji mogućnost raspuštanja kada predsjednik FBiH utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz suglasnost dopredsjednika FBiH, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u razdoblju od godinu od njegovoga prvog sazivanja. S druge strane, Izborni zakon ne prepoznaje to stanje i raspisivanje izbora. Tako bismo ušli u još veću krizu u kojoj bismo teško našli rješenje. Sve i da postoji mogućnost raspisivanja izbora, za nove izbore i uspostavu nove vlasti bi nam trebalo najmanje godinu, a i nakon njih bismo vjerojatno dobili slično stanje, što možemo vidjeti iz rezultata lokalnih izbora. Izgubili bismo godinu, koja je izuzetno važna, a općepoznato je da nas u narednom periodu očekuju reforme koje moramo ubrzano provoditi na stabilizaciji ekonomsko-socijalnog stanja i prilagodbi europskim integracijama i odgovaranje na pitanja iz upitnika Europske komisije za dobivanje statusa kandidata.

Rokovi koje je vlast sama sebi zadala za provedbu aktivnosti iz Reformske agende veliko se krše. Ko je kriv za to i što je posljedica takve aljkavosti?

– Slažem se da ne možemo biti zadovoljni dinamikom provedbe aktivnosti iz Reformske agende, ali isto tako ne možemo reći da je ne provodimo.

Jednostavno, ne smijemo pesimistično promatrati sve što se radi. Moramo više pokazati optimizma, pogotovo na putu provedbi reformi s ciljem europskih integracija, a koji nema alternative.

Sustav FBiH je složen i traži osjetljiv, dobro izbalansiran pristup u donošenju odluka, što neki zaborave ili ne žele prihvatiti sadašnje uređenje. Također, čini mi se da mnogi nisu svjesni te složenosti i potrebe rješavanja nagomilanih problema i obveza prema međunarodnim institucijama i organizacijama. Za svaki dogovor mora postojati povjerenje strana i zato ga moramo graditi.

Jeste li zadovoljni radom Vlade FBiH?

– Vlada FBiH radi u teškim okolnostima zbog ovog stanja u FBiH i BiH, a možemo reći i složenih svjetskih odnosa. U svakom poslu se uvijek može bolje, pa tako je i Vlada koju sam imenovao trebala imati bolje rezultate. Učinkovitost Vlade ovisi i od rada Parlamenta i političkog stanja u čitavoj BiH. Isto tako, Vlada je i u takvim okolnostima napravila mnogo reformskih poteza i pokazala odvažnost i odgovornost spram svojih nadležnosti. Vjerujem kako će u narednim periodu konsenzusom svojih članova donositi važne odluke za napredak ukupnog stanja u FBiH.

Podržavate li inicijative za Dayton 2 iz susjedne Hrvatske i vjerujete li da je to moguće realizirati?
– Na različite načine svi govorimo o potrebi boljeg uređenja FBiH i BiH kako bismo bili efikasniji u funkcioniranju i imali što manje troškove državnog aparata i ustroja. Većina smatra da je Deytonski sporazum donio mir, ali nije uspostavio učinkovit i pravedan sustav.

Stolac kvari dojam

Hrvatska država kao potpisnica Deytonskog mirovnog sporazuma ima i dio odgovornosti za provođenje istog i za sadašnje stanje 21 godinu nakon potpisivanja, te u tom svjetlu promatram izjave u RH.

Činjenica je da Dejtonski sporazum nije u potpunosti proveden u izvornom obliku. Doživio je niz promjena i nedosljedno je primijenjen kao naprimjer tumačenje vitalnog nacionalnog interesa, a isti pokazuje i niz manjkavosti. Treba nam racionalan, smiren i tolerantan razgovor i dogovor, kako što bolje urediti državni ustroj i sustav koji će omogućiti ravnopravnost konstitutivnih naroda i svakom građaninu međusobnu jednakost.

Kako komentarišete rezultate izbora iz ugla HDZ-a BiH?

– Izborni rezultat HDZ–a BiH je dobar. Unatoč okolnostima u kojim su se održavali lokalni izbori, mislim da nam je u nekoliko općina za nekoliko stotina glasova izmakao maksimalni uspjeh kao što je u Novom Travniku, Kupresu, Busovači, Dobretićima… Ukupnim rezultatom sam zadovoljan, jer su i ovi izbori pokazali ogromnu potporu koju imamo kod glasača. Nažalost, ukupan dojam izbora pokvarilo je nasilje u Stocu i činjenica da u Mostaru glasači nisu mogli birati na ovim izborima.

Hoće li Stolac, kako i kada imati izbore?

– Koliko raspolažem informacijama, u SIP-u je razlika samo u redoslijedu koraka do raspisivanja izbora. Nadam se da će to biti kada se zvanično utvrdi odgovornost za događaje na dan izbora i kada se sankcioniraju prekršitelji zakona i Ustava. Svi stanovnici Stoca imaju pravo glasovati i izabrati vlast i nadam se da će to biti brzo po Izbornom zakonu i ostalim aktima koji su vezani za izbore i izborne procedure. Trebamo, prvenstveno mislim na sve nositelje pozicija u vlasti, ali i svi mediji, obeshrabriti one koji žele praviti nerede ili nestabilno stanje bilo gdje. Samo poštivanje zakona i izgradnja pravnog sustava i mira su ambijent u kojem možemo napredovati svi zajedno.