DOVIĐENJA BELGIJO: Početak kraja muljažama u AS Kramar zbog carinskih davanja

LJUBUŠKI - Sve upućuje na to da je jedna od najvećih afera u našoj državi posljednjih godina bila zataškana jer se državna carina (Uprava za neizravno oporezivanje - UNO BiH) do početka istraživanja službeno, odnosno nikako nije oglašavala u vezi s ovim slučajem, što je čudno i indikativno budući na uobičajenu praksu UIO. Obzirom da je Kramar u međuvremenu počeo plaćati milijunska carinska davanja, odgođena je (zasad) zaplijena uvezenih automobila, što je proces koji bi nanio enormnu višemilijunsku štetu ovoj autokući.

Crveni alarm

O kakvom se problemu zapravo radi govori i informacija, koja je službeno potvrđena, da je o aferi obaviještena i Europska komisija u Bruxellesu.

Informacije u vezi sa Kramarom su, nakon upita, potvrđene i iz samog sjedišta UIO BiH, a podatak da poslovanje ove velike autokuće provjerava i SIPA samo potvrđuje razmjere afere.

Crveni alarm u slučaju Kramar upaljen je po saznanju da je svaki EUR1 obrazac tijekom te dvije godine, navodno, potpisao – slovom i brojem – jedan carinik u carinskoj ispostavi u Belgiji.

Dakle, jedan isti čovjek, koji “nije mogao” biti ni bolestan niti ići na godišnji, ovjerio je na stotine obrazaca o porijeklu vozila koja su uvezena u BiH tijekom 2017. i 2018., a što je, u prijevodu, za Kramar značilo neplaćanje carinskih davanja (koje po jednom luksuzom automobilu iznose od 5.000 – 7.000 KM).

Nakon ovih informacija UIO BiH je izvršila naknadnu provjeru EUR1 obrazaca tako što su se obratili državnim carinama Belgije, a odgovor koji su dobili je šokirao. Iako, službeno, nema informacija o tome na koji način je Belgija obrazložila naknadne (negativne) provjere vozila, uspjeli smo doći do saznanja da je u većini dokumentacije pisalo:

Naš carinik je pogriješio prilikom ovjere EUR1 obrasca (?!)

Posljedica negativnog odgovora carina Belgije u pogledu autentičnosti ovog obrasca ujedno je značio penale, višemilijunske gubitke za Kramar, jer su morali početi plaćati carinske davanja za sva sporno uvezena vozila! Prava katastrofa za ovu autokuću izbjegnuta je, barem zasad, jer da Kramar nije otpočeo s izvršavanjem ove obaveze bila bi im izrečena mjera oduzimanja vozila (njih više od 700), kao što je to uvijek rađeno kada su u pitanju bili pojedinačni slučajevi, ili “neugledniji” i manji autouvoznici.

Koliko je milijuna maraka u pitanju – nije teško ni pretpostaviti…

UIO BiH potvrdila sumnje

Glasnogovornik UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je kako je za Autokuću AS Kramar d.o.o. Ljubuški u postupku naknadne provjere dokaza o porijeklu robe u 2017. i 2018. godini UIO ukupno proslijedila 789 dokaza o porijeklu na naknadnu provjeru u Belgiju, Sloveniju i Njemačku.

Do sada su carinske službe pomenutih zemalja gdje je zatražena naknadna provjera dokaza o porijeklu u 85 slučajeva proslijedile pozitivnu provjeru dokaza o porijeklu, dok su u 703 slučaja proslijedile negativnu provjeru. U svakom predmetu gdje se naknadnom provjerom utvrdi da dokaz o porijeklu nije valjan, odnosno da je provjera negativna, UIO pokreće postupak naknadne naplate uvoznih davanja i donosi se rješenje u svakom pojedinačnom postupku uvoza vozila, naveo je Kovačević u pisanoj izjavi.

Po ovom osnovu, UIO je od Kramara do sada naplatila 1,7 milijuna maraka, međutim, ovaj iznos bi mogao biti i viši!

Istovremeno, do sada je Kramar izjavio žalbe na 355 rješenja UIO gdje je pokrenut postupak naknadne naplate uvoznih davanja. Drugostupanjsko tijelo UIO je do danas riješio 173 predmeta, nakon čega je Kramar pokrenuo upravne sporove pred Sudom BiH. Ostali predmeti su u procesu rješavanja u UIO.

Kovačević je potvrdio i to da je uvozna carinjenja svih ovih 789 vozila Kramar vršio u ispostavama regionalnih centara Sarajevo i Mostar, što je, također, nesvakidašnje i čudno, budući na putnu komunikaciju kojom vozila ulaze u BiH na sjeveru zemlje.

Nakon odgovora UIO poslat je upit i Sudu BiH kako bi se provjerilo u kojoj fazi su upravni sporovi. Odgovor koji smo dobili prenosimo u cjelosti u izvornoj verziji.

Autokuća AS Kramar d.o.o. Ljubuški pokrenula je ukupno 126 postupaka u Sudu BiH, od kojih je 13 u fazi pripreme (Fp) dok je kod 113 postupaka formirana faza odluke (U). Do danas nijedan postupak nije okončan shodno pravilu kronološkog rješavanja predmeta, Pravilniku o vremenskim okvirima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i čl. 6. Europske konvencije o ljudskim pravima.

Iz Europske komisije bez odgovora

Zbog same razmjere afere, odnosno čak oko 700 negativnih odgovora koje je UIO dobila iz Belgije, zatraženo je i dodatno objašnjenje od Europske komisije u Briselu, posebno zbog činjenice što se u negativnim odgovorima navodilo naš carinik je greškom ovjerio obrazac EUR1.

Međutim, iz UIO tvrde kako iz Europske komisije mjesecima nema odgovora na njihove upite.

Nelogičnost koja se ovde u konkretnom slučaju javila jeste to što je UIO poslala dopis Carinskoj upravi Belgije i tražila objašnjenje što se dešava? Zašto i dalje uvoznik ‘Kramar’ dobija potvrđena uvjerenja o porijeklu od strane određene carinske ispostave, a kad UIO taj EUR 1 pošalje u naknadnu provjeru onda nam se iz sjedišta Carinske uprave Belgije dostavi informacija da je taj obrazac greškom potvrđen i da je u suštini provjera negativna. I tako se do sada dešavalo za stotine obrazaca. U dopisu smo ih pitali zašto se to dešava i zašto to ne prekinu na startu u toj carinskoj ispostavi!? Pitali smo ih zašto svojim postupanjem dovode u nezgodnu situaciju UIO, ali i samog obveznika ‘Kramar’, jer mu prvo izdaju i potvrde Uvjerenje o porijeklu EUR 1 obrazac, a onda u naknadnoj provjeri kažu da su greškom to potvrdili. Nažalost, još uvijek nema odgovora iz Carinske uprave Belgije. Čak smo poslali dopis i Europskoj komisiji u Brisel, tražeći objašnjenje. Još uvijek nema rekacije i odgovora, kaže Kovačević.

Aferu u vezi s spornim uvozom vozila od strane AS Kramar, kako je službeno potvrđeno, istražuje i Državna agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA).

Službenici Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA vršili su provjere vezane za poslovanje autokuće ‘AS Kramar’. U okviru tih provjera zatražene su određene informacije od UIO BiH. Druge informacije u vezi ovog slučaja ne možemo iznositi u javnost, izjavio je Luka Miladinović, portparol SIPA.

Direktor Autokuće AS Kramar Andrija Zovko je potvrdio kako su nakon negativnih provjera počeli plaćati carinske davanja.

Upoznati smo sa informacijom da je carina Belgije dostavila negativnu provjeru, a naše je da platimo, izjavio je kratko Zovko, dodavši kako su zbog svega angažirali i pravni tim.

Šamarčina iz Njemačke

Međutim, sagovornici, odlično upućeni u mešetaranja s uvozom autmobila iz zemamlja EU u BiH, koji iz razumljivih razloga nisu željeli otkriti identitet, ističu kako su same institucije države zakomplicirale do krajnjih granica čitav slučaj provjere EUR1 obrazaca, pa tako ostavile mogućnost za manipulacije.

U prilog ovoj tvrdnji je i informacija kako su grupacije BMW-AG i AUDI AG još travnja 2016. godine obavijestile institucije u BiH kako se više neće baviti provjerama EUR 1 obrazaca, jer nemaju kapaciteta za tako nešto.

Provjera podrazumijeva detaljan pregled automobila kojim bi se potvrdilo da na njemu nisu ugrađivani dijelovi, naprimjer iz Kine ili drugih neeuropskih zemalja. Nitko ovakvu proceduru nema, već samo BiH, pa su iz Njemačke pokušali na kulturan način dati do znanja da više nikakve provjere neće raditi na zahtjeve UIO BiH, objasnio je odlično obaviješteni izvor.

Drugim riječima, Nijemcima ne pada na pamet da, zbog procedura u BiH, zapošljavaju dodatne radnike koji bi svoj radni vijek proveli provjeravajući dokumentaciju koja svakodnevno stiže iz BiH.

Sagovornici, mahom zastupnici manjih autokuća, ne isključuju ni mogućnost da je sve napravljeno tako da se državne institucije, konkretno UIO, domognu što više novca. Među onima koji imaju takav stav je i odvjetnik iz Banja Luke Predrag Herbez, koji zastupa nekoliko autokuća pred pravosudnim institucijama.

Pa pogledajte samo tu proceduru. Protokol o Stabilizaciji i pridruživanju jasno kaže da će se provjere vršiti nasumice, a oni šalju stotine, hiljade zahtjeva na provjeru. Pa niko nije lud da toliko zahtjeva rješava. Ovo je nonsens svojstven Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je prerasla u instituciju izvan svakog zakonskog okvira. Sve te provjere su klasična zloupotreba Protokola dva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH, istakao je odvjetnik Herbez.

Pojašnjava kako se sve moglo riješiti vrlo jednostavno, odnosno da je u slučaju Kramar, umjesto 700, UIO na provjeru poslala nekoliko desetina zahtjeva.

Preko tih provjera UIO BiH reketira uvoznike automobila, tvrdi Herbez, koji na kraju pita zašto je uopće netko, i zbog čega, dopustio uvoz tolikih automobila u BiH (i dalje dopušta) kada je postojala sumnja u njihovo porijeklo…

Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).