fbpx

Najčešći uzrok prometnih nesreća su ljudske pogreške, a ovo su sustavi koji to pokušavaju ispraviti

Autor: dnevno.ba

Nadam se da se ovo više nikada neće dogoditi – rečenica je koju je 1896. godine naivno izrekao liječnik Coroner W.P. Morisson kad je jednog ponedjeljka u kolovozu pregledao tijelo prve pješakinje ubijene u prometnoj nesreći u Londonu. Automobil ju je udario brzinom manjom nego što ju danas postiže električni romobil. Toga dana, postala je dio statistike koja je donedavno predviđala kako će 2030. godine prometne nesreće postati peti uzrok smrtnosti u svijetu. Srećom, statistika se mijenja, a broj prometnih nesreća danas je u padu i to zahvaljujući sve modernijim sustavima ADAS-a. Napredni sustavi za pomoć pri upravljanju vozilom (eng. ADAS) u upotrebi su već od 1950-ih. Usprkos starosti automobila, svaki je opremljen nekim oblikom ADAS sustava, a razlika je u njihovoj sofisticiranosti. Od pojasa za vezanje do danas je evoluirao do sustava koji vozačima kamerom snima izraze lica. Ali od onda do danas, cilj ovog skupa sustava je jedan – smanjiti učestalost ljudske pogreške koja je vodeći uzrok prometnih nesreća. Vjerojatnost da čovjek doživi prometnu nesreću je visoka. Prema trenutno poznatoj statistici, svaki stanovnik Europe će barem jedom u životu u njoj sudjelovati. Pa ipak, stope smrtnosti zbog prometnih nesreća se u razvijenim zemljama konstantno smanjuju, a u porastu su u državama s nižim dohotkom. U Hrvatskoj se stope snižavaju, ali od 1991. godine na cestama je život izgubilo više od 17.000 ljudi. To je čitav grad veličine Rovinja ili Dugog Sela, piše Večernji.hr.

Kako zapravo funkcioniraju? Računalni vid odgovoran je za skeniranje lica vozača. Kada procijeni da je vozač umoran, zvučnim signalima, DDD sustav će mu sugerirati da uzme stanku. Skenirati se mogu i prometni znakovi, a ovo radi takozvani TSR, pa zato pojedina vozila mogu upozoravati i na prebrzu vožnju, nadolazeći oštri zavoj ili pak zabranu pretjecanja. Ove moderne značajke trenutno posjeduju samo moderniji automobili, ali i dalje postoje sustavi koji se nalaze u gotovo svakom automobilu. Zasigurno ste se u prometu našli u situaciji u kojoj ste morali naglo okrenuti upravljač. Bilo jeste li zaobilazili psa koji se upravo našao na cesti, ili ste u zadnji čas shvatili da morate skrenuti, spasio vas je elektronički program stabilnosti odnosno ESP. Nagli pokreti vozilo dovode do nestabilnog stanja zbog kojeg je u riziku od proklizavanja.

Primjereno ponašanje i oprez te pravilna procjena vozačkih sposobnosti od iznimne su važnosti na cestama, a pogotovo kod mladih vozača koji pripadaju u rizičnu skupinu jer nakon prekoračenja određenih granica, čak ni uz pomoć navedenih sustava, fiziku nije moguće prevariti. I distrakcije u vožnji, poput mobitela, već su se mnogo puta dokazale kao kobne, a nema vozača koji nije upoznat s utjecajem alkohola na vozačke sposobnosti. Uzroci i rizici prometnih nesreća poznati su, a unatoč svim ovim sustavima pomoći, najveća odgovornost i dalje ostaje na vozačima.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI