Bošnjački političari razgovarali o budućnosti BIH: “Neće biti trećeg entiteta”

U emisiji “Centralni dnevnik” Senada Hadžifejzovića na Face televiziji sinoć su gostovali Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde (NiP), i Alma Čolo, članica Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA).
Okosnica razgovora bili su pregovori koji su, pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, točnije Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, vođeni u Neumu, prenosi Avaz.

Radončić je u uvodu objasnio kritiku da se pregovori trebaju voditi u državnim institucijama, da nije stvar gdje se pregovara.

– Nije stvar gdje mi pregovaramo, bitno je da se tu naprave predispozicije za dogovor, da se sve mora okončati u Parlamentu. Niko od nas nije pomišljao da se radi van institucija BiH – kazao je Radončić.

Hadžifejzovića je zanimalo što se događalo u Neumu.

– Mislim da su se vodili veoma principijelni razgovori, veoma direktni razgovori, mislim da je veoma dobro da su NiP i ljudi iz SDA došli. Mislim da vrlo dobru stvar radi gospodin Konaković. Znate, lako je gospodinu Nikšiću, Kojoviću, ne znam, Forti, gađati se kamenicama protiv Izetbegovića kada on nije tu, ili Čović. Sjednite, momci, ako imate onu stvar, pogledajte u lice gospodina Čovića i recite mu. Pogledajte u lice gospodina Izetbegovića i recite mu. Konaković, Ogrešević i Radončić su potpuno normalno, potpuno vaspitano sjeli tamo i došli u situaciju da više brane građanski koncept od onih koji na tome godinama ubiru političke ili izborne poene – kazao je Radončić.

Konaković je naglasio da je bilo krucijalno pojaviti se u Neumu.

– Mi preferiramo nastavak pregovora. Organizatori pregovora su predstavnici Američkog veleposlanstva i gospodin Palmer, kao specijalni izaslanik, i nekako mi nije bilo moguće odbiti taj poziv, gdje god da se događao. Razgovori su bili “tvrdi”, naporni i bili su kruna jednog procesa koji traje godinama. Danas mi je još draže što smo se pojavili i mislim da su se kolege iz građanskog bloka morale pojaviti dolje, da stranci vide koliko je zaživio taj građanski koncept, makar na dijelu na kojem su Bošnjaci većina – rekao je Konaković.

Alma Čolo je naglasila da je ovo bila jedinstvena prilika da se u Ustav BiH implementiraju presude međunarodnih sudova.

– Da osiguramo provedbu izbora u skladu s europskim standardima. Na prvo mjesto su stavili integritet izbornog procesa – istaknula je Čolo.

Radončić je kazao da nisu usvojili integritet izbora…

– Mi nismo usvojili nešto što se zove integritet izbora, cijeli taj paket. Na sastanku opozicije, gdje smo svi stavili potpis da se prvo mora riješiti integritet izbora da bismo mi uopće sudjelovali u daljnjem radu, predviđa se elektronska evidencija glasača. Oni su mislili da nam to provuku i ja sam reagirao i rekao: “Čekajte, ovako se nismo dogovorili.” SIP je dao tumačenje za ove izbore, naša javnost, isto kao da smo mi Biafra, nije spremna da ima elektronske izbore, nego ćemo to uraditi za lokalne izbore za dvije godine i time su nas stranci praktično participirali u prevari. Jer SIP je, ja sam i tamo rekao, politizirana organizacija. Tamo su između dva HDZ-ova uletjela dva SDS-ova i jedan Komšićev savjetnik i oni daju procjenu da mi kao narod nismo zreli da imamo fer i poštene izbore. Izbore kakve imamo u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i tako dalje. I ta točka je prošla kao neka vrsta časnog izlaska da smo je usvojili djelomično, ali mi smo digli ručnu i kazali “sačekaj malo” – rekao je Radončić.

Konaković je dodao da se bez cijelog paketa ništa djelomično ne može usvojiti.

– Ima jedna brza implementacija tog nekog neprovjerenog softvera. Moramo imati regularne, zakonite, legalne izbore. I tu se radi o dvotrećinskoj izmjeni Ustava. Moj opći dojam je da se HDZ ne želi dogovoriti, da vode pregovore, tako da im nije bilo drago kad su došla ta konkretna rješenja međunarodnih medijatora. Mislim da njima tenzija s Komšićem koristi do te mjere da su mobilizirali sve ono drugo i da su dobili desetine pozicija i da su ubili pluralizam u hrvatskom korpusu – rekao je Konaković.

Čolo je dodala da se SDA zalaže za brisanje prefiksa.

– To je iskorak prema budućnosti BiH. Nama odgovara dogovor. Okrivljuju Izetbegovića da nije dao prijedloge, mi smo dali sve prijedloge da otklonimo diskriminaciju. Onaj tko se zalaže za to da hrvatski narod bira hrvatskog člana Predsjedništva, taj neka predlaže to – kazala je Čolo.

Predsjednik SBB-a je pojasnio da se rješavaju strateški hrvatsko-bošnjački odnosi, koji su u velikom problemu i da su sudionici pregovora u Neumu iz bošnjačkog korpusa pod velikim teretom.

– Ovo je vrh ledenog brijega – Izborni zakon. I sad imamo problem, i kada uzmemo malo genezu, zašto stranci, zašto moramo iskoristiti autoritet stranaca… Moramo imati njihovu pažnju, jer vi kad pogledate, 1992. godine Hrvati su nam pomogli 1. ožujka. Pa smo onda imali Washingtonski sporazum, pa smo imali Dayton, veoma je važno da Bošnjaci i Hrvati imaju posložene odnose. Mi sada s njihove strane imamo neke zahtjeve koji su maksimalistički – kazao je Radončić.

Dodao je da je on s Čovićem tri puta polemizirao.

– I tri puta je Venecijanska komisija stala na moju stranu. Oni su tražili da, kada se izabere član Predsjedništva, Klub delegata Bošnjaka ili Hrvata odluči o tome hoće li on biti potvrđen ili će ga skloniti. I onda dolazi do sukoba dva legitimiteta, indirektnog i direktnog. I to sam rekao Čoviću i prvi, drugi i treći put i nijednom nije htio da odustane. Venecijanska komisija je rekla svaki put da je moje tumačenje točno. Ne može neko tko je dobio 200-300 tisuća biti oboren od članova hrvatskog kluba, u kojem imate većinu od osam ljudi koji su indirektno izabrani. Za člana Predsjedništva je izabran kandidat koji je osvojio najveći broj elektorskih glasova na listi, a koji bude potvrđen od strane bošnjačkih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije i ovamo hrvatskih. I poslije treće arbitraže ljudi iz Venecijanske komisije koji su nam bili na raspolaganju, Dragan je odustao. Ja sam se svaki put javio i rekao: „Dragane, mi ovo ne možemo prihvatiti.“ Zamislite sad, SBB je liderska stranka, što nije dobro za SBB, SDA je veoma jaka infrastrukturna stranka. Teoretski, pojavi se kandidat SBB-a, dobije 200-300 tisuća glasova, vi imate većinu u Domu naroda, skinete tog čovjeka i postavite drugog. Zašto su Hrvati to htjeli, oni su išli na varijantu, ako Komšić pobijedi, oni će postaviti Čovića, ali to su stvari neprihvatljive iz pozicije legalizma – pojasnio je Radončić.

Hadžifejzović je pitao je li točno da je Izetbegović najviše šutio, što su Radončić i Konaković negirali te kazali da su vođeni veoma iscrpni pregovori do dugo u noć te da borba za državu nema alternativu.

– To je dobra strana naše sinergije. Nije nikakva koalicija. Ali ovo je bilo vrlo refleksno i opravdava zašto smo dolje trebali biti i razgovarati – kazao je Konaković.

Konaković je dodao da u hrvatskom korpusu ne postoji politički pluralizam, da djeluju homogenizirano. Hadžifejzović je ponovio izjave hrvatskih političara da, ako se i ne postigne dogovor oko Izbornog zakona, da postoji modul za treći entitet.

– Svako tko misli da može napraviti treći entitet, pravi najveću štetu hrvatskom narodu. To neće proći ni zbog nas ni zbog Hrvata. Nije Washngtonski sporazum pravljen zato što je to neko bez razloga htio. Ovdje međunarodna zajednica snažno insistira da Hrvati i Bošnjaci moraju ostati zajedno. Da bi bili jači prema RS i da Bošnjaci ne bi bili sami. Međunarodna zajednica je prije koristila mnogo jače poluge i pritiske. Ovdje je odgovornost međunarodne zajednice. Možemo mi, i to smo uradili, reći „gospodo Hrvati, ovdje vas razumijemo“, da ne treba da vam se bira član Predsjedništva, ali ovo su crvene linije, gdje mi ne možemo popustiti. Ali međunarodna zajednica mora preuzeti odgovornost. Nama je jako loše kada jedan medij napada Schmidta pa se ispostavi da nije. Ovi razgovori su propali zato što nije bilo sistematičnog vođenja procesa tri dana. Prva točka izborni standard. Očekujem nastavak, makar da možemo odrediti crvene linije, što je alternativa pregovorima – rekao je Radončić.

Konaković je dodao da treba reći tko je odbio dogovor.

– Pregovori trebaju da se nastave zbog dogovora, a ne zbog pritiska nekog HNS-a o trećem entitetu. Imate, s druge strane, hrabru pregovaračku poziciju ljudi koji su došli spremni da kažu – dobro, smatramo da nije fer, sve drugo jeste. Ja sam na HRT-u slušao strašne poruke iz Zagreba. Milanovića ne želim da komentiram. Dva-tri puta kažu da Komšić nije ustavno izabran – kazao je Konaković.

Hadžifejzović je tražio od gostiju da komentiraju izjave Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske.

– Milanović je preuzeo paternalistički odnos prema BIH koji mi, zaista, nećemo i ne možemo dozvoliti. Nisu Bošnjaci maloljetan narod da jedan hrvatski predsjednik, uz puno poštovanje te funkcije, koji se bavi svojom izbornom kampanjom, nas svodi na narod kojem će nešto naređivati i to nije prvi put. Ovo je njemu već cijela serija uvreda na račun Bošnjaka, ali i BiH. Od sapuna, parfema i tako dalje. Mi smo svi rekli, ne može se dozvoliti da predsjednik Milanović, Vučić i Erdogan u Turskoj ili nekoj drugoj zemlji traže rješenje nad BiH. I sad imate jednu drugu inicijativu koja je mene veoma neprijatno iznenadila. Gospodin Tupurkovski, Mesić i Bogićević sada prave neki scenarij za BiH. Kakav Tupurkovski! Jedini koji može da traži je Bogićević. Naći ćemo mi rješenje. Ovo što Konaković kaže, gospodine Izetbegoviću, ako si se umorio, nemaš dovoljno ideja, delegitimizirao si se kao lider stranke – rekao je Radončić.

Pregovori bi se trebali nastaviti sljedeći tjedan. Kako su najavili lideri SBB-a i NiP-a, to će se dogoditi u institucijama BiH, u Parlamentu BiH. Konaković je rekao i da su pozvane stranke koje nisu sudjelovale u Neumu, što je Radončić pozdravio, odnosno rekao da su dobrodošle.