Basnoslovno bogati vojvoda od Medine Sidonije – nesuđeni kralj Andaluzije – 1664.

Posjedi vojvode od Medine Sidonije bili su raspoređeni na strateški važnoj španjolskoj obali Atlantskog oceana, od kamo je Kristofor Kolumbo zaplovio prema Americi, a prema kamo su kasnije pristizala golema bogatstva iz španjolskih kolonija.

Na današnji dan 1664. godine umro je Gaspar Pérez de Guzmán y Sandoval, vojvoda od Medine Sidonije. Bio je vjerojatno najbogatiji španjolski aristokrat svoga vremena, s golemim posjedima u Andaluziji (najjužnijem dijelu Pirenejskog poluotoka). Vojvodstvo Medina Sidonija naziv je nosilo po istoimenom gradu u blizini Gibraltara, a vojvode iz te obitelji posjedovale su i grofoviju Nieblu, gospoštiju Sanlúcar, markgrofoviju Cazazu te još niz teritorija u Andaluziji. Zanimljivo je da su njihovi posjedi bili raspoređeni na strateški važnom priobalnom području Atlantskog oceana, od kamo je Kristofor Kolumbo zaplovio prema Americi, a prema kamo su kasnije pristizala golema bogatstva iz španjolskih kolonija.

Gaspar Pérez de Guzmán y Sandoval bio je deveti po redu vojvoda od Medine Sidonije, a njegov djed – sedmi vojvoda – u povijesti je ostao poznat kao tragični zapovjednik neuspjele Velike armade (pokušaja španjolskog osvajanja Engleske). Drugi djed devetog vojvode bio je znameniti vojvoda od Lerme, svojedobno najmoćniji čovjek u Španjolskoj, kraljev miljenik, a kasnije i kardinal Katoličke Crkve. Deveti vojvoda od Medine Sidonije dobio je veliku ulogu u trenutku kad se Andaluzija pobunila protiv španjolskih središnjih vlasti početkom 1640-ih godina. Naime, tada je postojala mogućnost da vojvoda postane kraljem nezavisne Andaluzije. Portugal se gotovo istodobno pobunio i uspio se izboriti za samostalnost, no Andaluzija nije (zanimljivo je da je nezavisnim portugalskim kraljem postao šogor vojvode od Medine Sidonije). Španjolski kralj nije, doduše, dao smaknuti vojvodu nakon neuspjeha ustanka, no ugled te obitelji bio je snažno poljuljan. Vojvoda je preminuo u gradu Dueñasu u Španjolskoj, upravo na današnji dan 1664. godine, u dobi od 62 godine.

Ostali događaji na današnji dan:
1429 – Sveta Ivana Orleanska oslobodila mjesto Saint-Pierre-le-Moûtier
1677 – Vjenčanje buduće britanske kraljice Marije i budućeg vladara Nizozemske Vilima Oranskog
1798 – Početak rusko-osmanske opsade Krfa
1852 – Camillo Cavour postao talijanski premijer
1854 – Umro grof Kázmér Batthyány
1918 – Počela Njemačka revolucija
1921 – Ubijen prvi kršćanski japanski premijer (Hara Takashi)
1924 – Nellie Tayloe Ross postala prva guvernerka u američkoj povijesti
1942 – Britanska pobjeda kod El Alameina
1955 – Otvorena obnovljena zgrada opere u Beču
1966 – Poplava rijeke Arno u Firenci
1973 – Prvi Dan bez automobila u Nizozemskoj
1979 – Kriza s taocima u Iranu
2002 – Kineske vlasti uhitile disidenta He Depua

Rođeni:
1618 – Aurangzeb (indijski veliki mogul)
1868 – Carolina Otero (španjolska glumica)
1874 – Aleksandar Kolčak (ruski general)
1905 – Dragutin Tadijanović (hrvatski književnik)
1916 – Walter Cronkite (američki novinar)
1932 – Thomas Klestil (austrijski predsjednik)
1953 – Jacques Villeneuve (kanadski vozač Formule 1)
1960 – Siniša Glavašević (hrvatski književnik i novinar)
1969 – Sean Combs (američki glazbenik)
1969 – Matthew McConaughey (američki glumac)
1972 – Luís Figo (portugalski nogometaš)

Umrli:
1485 – bl. Franciska (Françoise) d’Amboise
1664 – Gaspar Pérez de Guzmán y Sandoval, vojvoda od Medine Sidonije, kraljevina Andaluzija)
1847 – Felix Mendelssohn
1847 – car Thieu Tri
1854 – grof Kázmér Batthyány
1856 – Hippolyte Paul Delaroche
1873 – Ivan Padovec
1918 – Wilfred Owen
1924 – Gabriel Fauré
1940 – Arthur Rostron
1946 – Rüdiger von der Goltz
1957 – Shoghi Effendi
1965 – Krsto Odak
1978 – Alfred Albini
1980 – Elsie MacGill
1982 – Jacques Tati
1995 – Yitzhak Rabin
2002 – Dunja Rihtman-Auguštin
2008 – Michael Crichton
2012 – David Resnick