Bosanski poglavar general Potiorek – Slovenac koji je pozvao Franju Ferdinanda na sudbonosni posjet Sarajevu – 1853.

Potiorek je zemaljskim poglavarom Bosne i Hercegovine postao 1911. godine, a samo tri godine kasnije na njegov je poziv došao u posjet Bosni i Hercegovini prijestolonasljednik Austro-Ugarske.

Na današnji dan 1853. godine rođen je Oskar Potiorek, austrougarski general koji je vršio funkciju zemaljskog poglavara (guvernera) Bosne i Hercegovine u trenutku kad je u Sarajevu ubijen nadvojvoda Franjo Ferdinand. Potiorek se rodio u Bad Bleibergu na području današnje austrijske pokrajine Koruške. To mjesto na slovenskom jeziku nazivaju Plajberk pri Beljaku, a nalazi se na nekadašnjem slovenskom etničkom području. Zanimljivo je da je Oskar Potiorek posjedovao dvorac Prusnik u današnjoj Sloveniji, smješten kod rijeke Save, otprilike na pola puta između Krškog i Ljubljane. U vojsci Austro-Ugarske Monarhije Potiorek je dospio do čina Feldzeugmeistera (generala topništva), što je svojedobno bio drugi najviši čin u toj državi, odmah nakon čina feldmaršala. Spomenimo da je čin Feldzeugmeistera imao svojedobno i hrvatski ban Josip Jelačić. Potiorek je zemaljskim poglavarom Bosne i Hercegovine postao 1911. godine, u dobi od 57 godina. Tri godine kasnije na njegov je poziv došao u posjet Bosni i Hercegovini nadvojvoda Franjo Ferdinand, prijestolonasljednik Austro-Ugarske. U Sarajevu je izvršen atentat u kojem su poginuli nadvojvoda i njegova supruga, a Potiorek nije ozlijeđen, premda je bio u blizini. Unatoč Potiorekovoj odgovornosti, nije bio smijenjen. Dapače, kad je započeo Prvi svjetski rat dodijeljeno mu je zapovjedništvo nad austrougarskim trupama na Balkanu, navodno u nadi da će biti osobito motiviran kako bi se iskupio za nadvojvodinu smrt. Međutim, nakon katastrofalnih poraza u bitkama kod Cera i Kolubare u Srbiji, Potiorek je smijenjen. Povukao se u koruški grad Klagenfurt, u kojem je i preminuo 1933. godine. U trenutku smrti bio je Potiorek u 81. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
284 – Dioklecijan postao rimski car
1194 – Njemački vladar osvojio daleki Palermo na Siciliji
1917 – Ukrajina postala republikom
1936 – Ubijen osnivač španjolske Falange Primo de Rivera
1980 – Urušavanje jezera Peigneur u SAD-u
1991 – Pokolj u Ovčari
1992 – Vatra u dvorcu Windsor u Engleskoj
1998 – Lansiran prvi modul Međunarodne svemirske postaje (Zarya)

Rođeni:
1602 – Otto von Guericke
1699 – Antun Kanižlić
1753 – maršal Louis Alexandre Berthier
1761 – papa Pio VIII.
1834 – Franjo Ksaver Kuhač
1841 – Victor d’Hondt
1851 – kraljica Margareta od Italije
1853 – Oskar Potiorek
1858 – Selma Lagerlöf
1866 – Maria Letizia Bonaparte
1889 – Edwin Hubble
1912 – Otto von Habsburg
1925 – Robert F. Kennedy
1942 – Joe Biden
1948 – Barbara Hendricks
1953 – Halid Bešlić
1956 – Bo Derek
1973 – Angelica Bridges

Umrli:
869 – sv. Edmund Mučenik
1022 – sv. Bernward iz Hildesheima
1212 – sv. Feliks (Felix, Félix) iz Valoisa
1316 – kralj Ivan I. od Francuske
1437 – biskup Thomas Langley
1518 – Marmaduke Constable
1591 – Christopher Hatton
1662 – nadvojvoda Leopold Wilhelm od Austrije
1695 – Zumbi dos Palmares
1737 – Carolina od Ansbacha
1742 – kardinal Melchior de Polignac
1764 – Christian Goldbach
1778 – isusovački svećenik Francesco Cetti
1894 – Anton Rubinstein
1898 – Sir John Fowler
1908 – Georgi Voronoj
1910 – Lav Tolstoj
1925 – kraljica Aleksandra od Danske
1936 – Buenaventura Durruti
1936 – José Antonio Primo de Rivera
1937 – Ivo Badalić
1938 – norveška kraljica Maud
1954 – Clyde Vernon Cessna
1975 – Francisco Franco
1991 – Igor Kačić
1998 – Galina Starovojtova
1999 – Amintore Fanfani
2003 – Loris Azzaro
2003 – David Dacko
2006 – Robert Altman
2006 – Zoia Ceauşescu
2007 – Ian Smith
2012 – Ivan Kušan