Brat hrvatsko-ugarskog kralja koji je postao carem Latinskog Carstva – 1278.

Princ Filip od Taranta pripadao je dinastiji Anžuvinaca, izvanredno uspješnoj u pogledu stjecanja visokih titula. Jedan brat postao mu je svecem, druga dva kraljevima, a čak tri njegove sestre postale su kraljicama različitih europskih država.

Na današnji dan 1278. godine umro je princ Filip od Taranta, naslovni car Latinskog Carstva i kralj Albanije. Pripadao je znamenitoj dinastiji Anžuvinaca, koja je bila francuskog podrijetla, a vladala je u Hrvatskoj, Ugarskoj, Provansi, Napulju pa čak i Poljskoj. Brat princa Filipa bio je Karlo Martel, kojeg je hrvatska obitelj Šubića pokušala dovesti na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Sin tog Karla Martela – Karlo Robert Anžuvinac – doista je uspio postati vladajućim hrvatsko-ugarskim kraljem i učvrstio je moć dinastije Anžuvinaca u Srednjoj Europi. Drugi brat princa Filipa – sveti Ljudevit od Toulousea – postao je svecem Katoličke Crkve, a treći brat – Robert – kraljem Napulja i Jeruzalema te grofom od Provanse. Zanimljivo je da su čak tri sestre princa Filipa udajom postale kraljicama različitih europskih država. Sve u svemu, radilo se o izvanredno uspješnoj obitelji u pogledu stjecanja visokih naslova. Od svih spomenutih članova obitelji jedino je princ Filip uspio steći carsku titulu, po rangu višu od kraljevske. Ipak, umro je već 1332. godine, ne ostvarivši faktičku vlast nad većinom teritorija na koji je polagao pravo.

Ostali događaji na današnji dan:
1580 – Masakr nad papinskom vojskom u Irskoj
1619 – San Renea Descartesa koji ga je inspirirao za filozofska promišljanja
1793 – Proglašena “boginja razuma” kao božanstvo tijekom Francuske revolucije
1849 – Rođen Alexander Duff, vojvoda od Fifea
1871 – Istraživač Henry Morton Stanley pronašao Davida Livingstonea u Africi
1898 – Pokušaj puča u Wilmingtonu u Sjevernoj Karolini
1942 – Njemačka okupacija Vichyjevske Francuske
1943 – U Hamburgu smaknuti bl. Ivan (Johannes) Prassek, bl. Eduard Müller, bl. Hermann Lange i Karl Friedrich Stellbrink
1954 – Otvoren spomenik žrtvama Iwo Jime na groblju Arlington u SAD-u
1975 – Osimski sporazumi između Italije i SFRJ
1975 – UN izjednačio cionizam s rasizmom (Rezolucija 3379)
2001 – Početak prodaje Appleovog iPoda

Rođeni:
1278 – Filip od Taranta
1483 – Martin Luther (njemački teolog)
1566 – Robert Devereux, lord Essex (engleski dvorjanin)
1620 – Ninon de l’Enclos (francuska književnica)
1668 – François Couperin (francuski skladatelj)
1683 – George II. (britanski kralj)
1697 – Louise Hippolyte Grimaldi
1759 – Friedrich Schiller (njemački književnik)
1779 – bl. Ana Marija (Anne-Marie) Javouhey
1849 – Alexander Duff, vojvoda od Fifea
1851 – sv. Josip Marija (José María) de Yermo y Parres
1869 – Gaetano Bresci (talijansko-američki anarhist)
1871 – Winston Churchill (američki književnik)
1888 – Andrej Tupoljev (ruski aviokonstruktor)
1895 – John Knudsen Northrop (američki aviokonstruktor)
1906 – Josef Kramer (njemački zapovjednik koncentracijskih logora)
1919 – Mihail Kalašnjikov (ruski izumitelj)
1925 – Richard Burton (velški glumac)
1928 – Ennio Morricone (talijanski skladatelj)
1939 – Anscar Chupungco (filipinski katolički svećenik)
1947 – Bašir Gemayel (libanonski političar i vojnik)
1955 – Roland Emmerich (njemački redatelj)
1969 – Jens Lehmann (njemački golman)

Umrli:
461 – papa sv. Leon I.
627 – sv. Just (Justus, Iustus) od Canterburyja
1241 – papa Celestin IV.
1444 – kralj Vladislav od Varne
1549 – papa Pavao III.
1608 – sv. Andrija Avellino (Lancelotto Avellino)
1659 – Afzal Khan
1673 – Michał Korybut Wiśniowiecki
1728 – Fjodor Apraksin
1734 – službenica Božja Marija Anđela (Mariangela) Virgili
1865 – Henry Wirz
1888 – katolički svećenik Jakov Volčić
1891 – Arthur Rimbaud
1912 – Louis Cyr
1936 – Louis Gustave Binger
1938 – Mustafa Kemal-paša Atatürk
1982 – Leonid Brežnjev
1987 – Noor Hossain
2003 – Canaan Banana
2006 – Jack Palance
2007 – Norman Mailer
2010 – Dino De Laurentiis