googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Grof de Maurepas – „nasljedni ministar“ kraljeva Luja XV. i Luja XVI. – 1781.

Autor: dnevno

Jean Frédéric Phélypeaux, grof de Maurepas, postao je već u dobi od 17 godina ministrom, jer je u njegovoj obitelji ministarski položaj bio nasljedan.

Na današnji dan 1781. godine umro je Jean Frédéric Phélypeaux, grof de Maurepas. Bio je ministar u službi francuskih kraljeva Luja XV. i Luja XVI., a određeno je vrijeme bio čak i svojevrsni premijer (prvi ministar). Za grofa de Maurepasa osobito je karakteristično da je potjecao iz obitelji u kojoj je ministarski položaj bio praktički nasljedan. Naime, njegov otac – Jérôme Phélypeaux, grof de Pontchartrain – bio je ministar mornarice i kraljevske kuće. Njegov djed – Louis Phélypeaux – bio je kancelar Francuske te ministar mornarice, kraljevske kuće i financija, a čak su i pradjed te prapradjed grofa de Maurepasa bili državni tajnici.

Jean Frédéric Phélypeaux postao je već u dobi od 17 godina ministrom kraljevske kuće (franc. Secrétaire d’État à la Maison du Roi). Godine 1723. postao je ministrom mornarice (franc. Secrétaire d’État à la Marine), što je bio izvanredno moćan položaj (utjecao je ne samo na ratnu mornaricu, nego i na kolonijalnu politiku te pomorsku trgovinu). Francuske kolonije i prekomorski posjedi dosegnuli su veliki opseg, naročito u Sjevernoj Americi (od Kanade na sjeveru do Meksičkog zaljeva na jugu), Karibima i Indiji. Grof de Maurepas preminuo je 1781. godine u Versaillesu u dobi od punih 80 godina.

Ostali događaji na današnji dan:
1259 pr. Krista – Egipatsko-hetitski mirovni ugovor
164 pr. Kr. – Obnova jeruzalemskog hrama pod Judom Makabejcem (ishodište blagdana Hanuka)
1386 – Mongolski vladar Timur osvojio Gruziju i zarobio njenog kralja Bagrata V.
1620 – Ugovor na brodu Mayflower o ustrojstvu prve veće britanske kolonije u Sjevernoj Americi
1783 – Prvi slobodni let balonom (u izradi braće Montgolfier)
1789 – Sjeverna Karolina postala američka savezna država
1800 – Sveta Magdalena Sofija Barat osnovala Društvo Presvetog Srca Isusovog
1819 – Otvoren muzej Prado u Madridu
1848 – U Beču uspostavljena vlada kneza Felixa Schwarzenberga
1861 – Judah Benjamin imenovan ministrom rata Konfederacije
1877 – Edison predstavio fonograf
1894 – Japanci počinili masakr u Port Arthuru
1905 – Objavljen važan članak Alberta Einsteina o povezanosti mase i energije
1920 – Krvava nedjelja u Dublinu (ubijen 31 čovjek u sukobima)
1935 – Započela udarnička kampanja u SSSR-u (kasnije poznata kao Stahanovska kampanja)
1944 – Zaplijenjena sva imovina njemačkih državljana u Jugoslaviji
1969 – Prva stalna ARPANET veza (preteča interneta)
1971 – Bitka kod Garibpura
1980 – Najgora nesreća u povijesti Nevade (požar u hotelu MGM Grand)
1995 – Parafiran Daytonski sporazum
1996 – Demonstracije za opstanak Radija 101
2006 – Libanonski ministar Pierre Gemayel ubijen u atentatu u Bejrutu
2007 – Pobjeda Hrvatske nogometne reprezentacije nad Engleskom na stadionu Wembley u Londonu

Rođeni:
1567 – časna službenica Božja Ana de Xainctonge
1643 – René-Robert Cavelier de LaSalle
1694 – Voltaire
1729 – Josiah Bartlett
1787 – Sir Samuel Cunard
1829 – sv. Ivan Teofan Vénard
1835 – Hetty Green
1840 – princeza Viktorija od Velike Britanije
1851 – nadbiskup kardinal Désiré-Joseph Mercier
1853 – sultan Hussein Kamal
1854 – papa Benedikt XV.
1886 – Harold Nicolson
1898 – René Magritte
1902 – Isaac Bashevis Singer
1923 – Veljko Kadijević
1924 – Milka Planinc
1945 – Goldie Hawn
1965 – Björk

Umrli:
615 – sv. Kolumban
1150 – García Ramírez od Navarre
1361 – vojvoda Filip I. od Burgundije
1555 – Georg Agricola
1579 – Thomas Gresham
1695 – Henry Purcell
1781 – Jean Frédéric Phélypeaux
1782 – Jacques de Vaucanson
1796 – Angelo Soliman
1811 – Heinrich von Kleist
1844 – ruski pisac Ivan Krilov
1861 – francuski katolički svećenik i aktivist Jean-Baptiste Henri Lacordaire
1916 – Franjo Josip I.
1924 – Florence Harding
1942 – Leopold Berchtold
1942 – J. B. M. Hertzog
1945 – Alexander Patch
1952 – Pere Ljubić
1963 – Robert Stroud
1969 – kralj Mutesa II.
1985 – Ivo Serdar
1996 – Abdus Salam
2001 – Salahuddin od Selangora
2006 – Pierre Amine Gemayel
2010 – David Nolan
2010 – Margaret Taylor-Burroughs
2012 – Edwarda O’Bara
2012 – Mladen Bašić

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});