Danas se obilježava obljetnica još jednog stravičnog zlo�...
Njemačka objavila rat Rusiji (Prvi svjetski rat) – 1914.
Njemačku objavu rata Ruskom Carstvu predao je grof Friedrich von Pourtalès, tadašnji veleposlanik Njemačkog Carstva u Sankt-Peterburgu. Zanimljivo je da je grof von Pourtalès bio francuskog podrijetla.
Na današnji dan 1914. godine Njemačko je Carstvo objavilo rat Rusiji. Radilo se o početku Prvog svjetskog rata, a Njemačka je objavila Rusiji rat samo četiri dana nakon što je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji. Već sljedećeg dana nakon što je objavila rat Ruskom Carstvu, Njemačka je započela s vojnom invazijom na zapadnom bojištu, i to prodorom u Luksemburg (na putu prema Francuskoj).
Njemačku objavu rata Ruskom Carstvu predao je grof Friedrich von Pourtalès, tadašnji veleposlanik Njemačkog Carstva u Sankt-Peterburgu. Zanimljivo je da je grof von Pourtalès bio hugenotskog podrijetla. Naime, Hugenoti su bili francuski kalvinisti (protestantska denominacija), a mnogo ih se iselilo u njemačke i švicarske zemlje nakon revokacije Edikta iz Nantesa 1685. godine (tom je revokacijom francuski kralj Luj XIV. ukinuo toleranciju prema protestantima u Francuskoj). Obitelj Pourtalès bila je bogata, a bavila se i bankarstvom. Nakon objave rata veleposlanik grof Friedrich von Pourtalès povukao se iz Ruskog Carstva i preko Švedske je doputovao u Njemačku.
Ostali događaji na današnji dan:
69 – Ustanak u Bataviji protiv Rimskog Carstva
527 – Justinijan I. samostalno zavladao Bizantskim Carstvom
902 – Palo posljednje bizantsko uporište na Siciliji
1192 – Rikard Lavljeg Srca pristao u palestinsku luku Jaffu za vrijeme Trećeg križarskog rata i potukao muslimansku Saladinovu vojsku
1664 – Bitka Austrijanaca i Osmanlija kod Svetog Gottharda u današnjoj Mađarskoj
1714 – Njemačka dinastija Hannover došla na britansko prijestolje s kraljem Georgeom I.
1759 – Britanska pobjeda nad Francuzima kod Mindena u Sedmogodišnjem ratu
1800 – Irska ujedinjena s Velikom Britanijom odlukom Britanskog i Irskog parlamenta
1801 – Američki brod USS Enterprise zarobio berberski piratski brod pred obalom Libije u sklopu tzv. Berberskih ratova
1834 – Ukinuto ropstvo u Velikoj Britaniji odlukom britanskog parlamenta
1892 – Rođeni najdugovječniji blizanci (sestre Kin i Gin u Japanu)
1907 – Nastao prvi izviđački kamp na svijetu (na otoku Brownsea u Engleskoj)
1941 – Proizveden prvi Jeep u SAD-u
1944 – Ustanak u Varšavi (Poljaci protiv nacističkih okupatora)
1944 – Posljednji datum opisan u dnevniku Anne Frank
1960 – Nezavisnost Dahomeja (današnji Benin)
1966 – Masakr na Sveučilištu u Teksasu (Charles Whitman ubio 16 ljudi, većinom gađajući snajperom s tornja)
1968 – Krunidba sadašnjeg sultana od Bruneja, Hassanala Bolkiaha
1975 – Potpisana Helsinška deklaracija o ljudskim pravima, sigurnosti i suradnji u Europi
1980 – Prva žena demokratski izabrana za šefa države (Vigdís Finnbogadóttir za predsjednicu Islanda)
1981 – Početak emitiranja MTV-a (Music Television) u SAD-u
1984 – Otkriven čovjek iz Lindowa (u tresetu očuvani leš čovjeka star gotovo 2000 godina)
1991 – Osnovana Vlada demokratskog jedinstva u Republici Hrvatskoj (sastavljena od članova HDZ-a i opozicije)
2004 – 396 mrtvih u požaru supermarketa u gradu Asunción u Paragvaju
Rođeni:
10 pr. Kr. – rimski car Klaudije
126 – rimski car Pertinaks
1626 – Sabbatai Zevi
1744 – Jean-Baptiste Lamarck
1770 – William Clark
1779 – Francis Scott Key
1819 – Herman Melville
1837 – Mary Harris “Mother” Jones
1843 – Robert Todd Lincoln
1858 – Gaston Doumergue
1885 – George de Hevesy
1893 – kralj Aleksandar od Grčke
1916 – nadbiskup kardinal Fiorenzo Angelini
1930 – Pierre Bourdieu
1930 – Lawrence Eagleburger
1932 – Meena Kumari
1936 – Yves Saint Laurent
1941 – Ron Brown
1942 – Jerry Garcia
1944 – Andrew G. Vajna
1948 – Avi Arad
1952 – Zoran Đinđić
1963 – Coolio
1965 – Sam Mendes
1984 – Bastian Schweinsteiger
Umrli:
30 pr. Kr. – Marko Antonije
371 – sv. Euzebije od Vercellija
527 – car Justin I.
1137 – kralj Luj VI.
1252 – Giovanni da Pian del Carpine
1402 – Edmund od Langleyja, vojvoda od Yorka
1457 – Lorenzo Valla
1464 – Cosimo de’ Medici
1589 – Jacques Clément
1628 – Juraj Baraković
1714 – kraljica Ana od Velike Britanije
1787 – sv. Alfonz Marija Liguori
1866 – poglavica John Ross
1889 – Ivan Kukuljević Sakcinski
1903 – Calamity Jane
1917 – Frank Little
1922 – Donát Bánki
1943 – Lidia Litvjak
1944 – Manuel L. Quezon
1972 – Pero Pirker
1973 – Walter Ulbricht
1974 – kardinal Ildebrando Antoniutti
1977 – Francis Gary Powers
1983 – Lilian Mercedes Letona
1990 – Norbert Elias
2004 – Alexandra Scott
2005 – kralj Fahd
2009 – Corazon Aquino
2010 – Lolita Lebrón
ZADNJE VIJESTI
Na današnji dan, 21. travnja, sada već davne 1996. godine...
Na današnji dan, 10. travnja 1992. godine, padom Kupresa za...
Prije točno 19 godina, 2. travnja 2005., nakon borbe s teš...