Norveška kraljica Maud – vladarica po kojoj se zove golem dio Antarktike – 1938

Po kraljici Maud nazvan je norveški dio Antarktike – Zemlja kraljice Maud - koja obuhvaća otprilike 2,700,000 četvornih kilometara.

Na današnji dan 1938. godine umrla je norveška kraljica Maud, podrijetlom britanska princeza. Zanimljivo je da je postala prvom kraljicom Norveške, a koja nije ujedno bila kraljica Švedske ili Danske, u gotovo šest stoljeća. Naime, Norveška je još od 14. stoljeća neprestano bila pod vlašću drugih skandinavskih država, a tek 1905. godine dobila je punu nezavisnost. Kraljica Maud rođena je u britanskoj kraljevskoj obitelji kao unuka kraljice Viktorije i kći tadašnjeg princa od Walesa (kasnijeg britanskog kralja  Edwarda VII.). Rođena je u Londonu 1869. godine, a 1896. udala se za danskog princa Carla. Budući da je on 1905. godine izabran za nezavisnog norveškog kralja, prvog u gotovo 600 godina, Maud je postala norveškom kraljicom. Za taj je izbor bilo značajno i njeno ugledno podrijetlo tj. povezanost s britanskom kraljevskom kućom. Carl je kao kralj odabrao tipično nordijsko ime Haakon VII., kako bi izašao u susret norveškoj tradiciji. On i kraljica Maud uložili su trud u uklapanje u norveško društvo, premda su oboje bila zapravo stranci (on je rođen u Danskoj, a ona u Engleskoj). Maud je postala prilično popularnom u novoj domovini, a nosila je čak i norvešku tradicionalnu odjeću te se slikala na skijama. Po kraljici Maud nazvan je norveški dio Antarktike – Zemlja kraljice Maud (norv. Dronning Maud Land, jer norveška riječ dronning označava kraljicu). Riječ je o golemom području na Antarktici, koje obuhvaća otprilike 2,700,000 četvornih kilometara tj. 270,000,000 hekara, većem čak i od Grenlanda, a usporedivom s površinom Argentine ili Kazahstana. Kraljica Maud preminula je 1938. godine u rodnoj Engleskoj, tijekom posjeta rodbini. U trenutku smrti bila je u 69. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
284 – Dioklecijan postao rimski car
1194 – Njemački vladar osvojio daleki Palermo na Siciliji
1917 – Ukrajina postala republikom
1936 – Ubijen osnivač španjolske Falange Primo de Rivera
1980 – Urušavanje jezera Peigneur u SAD-u
1991 – Pokolj u Ovčari
1992 – Vatra u dvorcu Windsor u Engleskoj
1998 – Lansiran prvi modul Međunarodne svemirske postaje (Zarya)

Rođeni:
1602 – Otto von Guericke
1699 – Antun Kanižlić
1753 – maršal Louis Alexandre Berthier
1761 – papa Pio VIII.
1834 – Franjo Ksaver Kuhač
1841 – Victor d’Hondt
1851 – kraljica Margareta od Italije
1853 – Oskar Potiorek
1858 – Selma Lagerlöf
1866 – Maria Letizia Bonaparte
1889 – Edwin Hubble
1912 – Otto von Habsburg
1925 – Robert F. Kennedy
1942 – Joe Biden
1948 – Barbara Hendricks
1953 – Halid Bešlić
1956 – Bo Derek
1973 – Angelica Bridges

Umrli:
869 – sv. Edmund Mučenik
1022 – sv. Bernward iz Hildesheima
1212 – sv. Feliks (Felix, Félix) iz Valoisa
1316 – kralj Ivan I. od Francuske
1437 – biskup Thomas Langley
1518 – Marmaduke Constable
1591 – Christopher Hatton
1662 – nadvojvoda Leopold Wilhelm od Austrije
1695 – Zumbi dos Palmares
1737 – Carolina od Ansbacha
1742 – kardinal Melchior de Polignac
1764 – Christian Goldbach
1778 – isusovački svećenik Francesco Cetti
1894 – Anton Rubinstein
1898 – Sir John Fowler
1908 – Georgi Voronoj
1910 – Lav Tolstoj
1925 – kraljica Aleksandra od Danske
1936 – Buenaventura Durruti
1936 – José Antonio Primo de Rivera
1937 – Ivo Badalić
1938 – norveška kraljica Maud
1954 – Clyde Vernon Cessna
1975 – Francisco Franco
1991 – Igor Kačić
1998 – Galina Starovojtova
1999 – Amintore Fanfani
2003 – Loris Azzaro
2003 – David Dacko
2006 – Robert Altman
2006 – Zoia Ceauşescu
2007 – Ian Smith
2012 – Ivan Kušan