Otvorena znamenita Strossmayerova galerija u Zagrebu – 1884.

Izvorno je sadržavala 256 umjetničkih djela, no u međuvremenu je njihov broj povećan na nekoliko tisuća. Strossmayerova galerija starih majstora i danas se nalazi u palači Akademije, na južnom rubu Zrinjevca.

Na današnji dan 1884. godine otvorena je, zahvaljujući nastojanjima biskupa Josipa Jurja Strossmayera, galerija starih majstora u sastavu akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (tadašnji JAZU, a današnji HAZU). Danas ta galerija nosi naziv, u čast svog osnivača, Strossmayerova galerija starih majstora. Premda je Strossmayer bio đakovački biskup, odlučio je galeriju smjestiti u Zagreb, hrvatski glavni grad i designirano kulturno središte. Isprva je navodno želio u tu svrhu prostor na Gornjem gradu, no dodijeljena mu je mnogo zabačenija lokacija kod nekadašnjeg stočnog sajma, na samom rubu izgrađenog područja Zagreba (današnji Zrinjevac). Kad je palača akademije dovršena bila je posljednja zgrada na tom području, a južno od nje prostirala su se polja. Ipak, s vremenom se, zbog širenja Zagreba, pokazalo da izbor te lokacije i nije bio toliko loš. Strossmayerova galerija starih majstora i danas se nalazi u palači Akademije, na južnom rubu Zrinjevca. Izvorno je sadržavala 256 umjetničkih djela, no u međuvremenu je njihov broj povećan na nekoliko tisuća. Među zastupljenim umjetnicima u Strossmayerovoj galeriji starih majstora nalaze se Andrija Medulić, Beato Angelico, Vittore Carpaccio, El Greco, Jacopo Palma il Giovane, Federico Benković, majstor slike Virgo inter virgines, Jacob van Ruisdael, Jean-Antoine Gros, Jan Wellensz de Cock i Joachim Patenier.

Ostali događaji na današnji dan:
959 – Umro bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet
1620 – Pristao brod Mayflower s doseljenicima u Sjevernu Ameriku
1764 – Američki Indijanci vratili otetu bjelkinju Mary Campbel
1867 – Početak modernizacijskih reformi u Japanu
1872 – Veliki požar u američkom gradu Bostonu
1888 – Jack Trbosjek ubio petu žrtvu
1906 – Prvo službeno putovanje američkog predsjednika izvan SAD-a (Theodore Roosevelt u Panami)
1918 – Abdicirao njemački car Wilhelm II. i proglašena republika
1938 – Kristalna noć (Kristallnacht) – nasilje nad Židovima u Njemačkoj
1965 – Roger Allen LaPorte zapalio se pred zgradom UN-a u znak protesta protiv Vijetnamskog rata
1985 – Garry Kasparov pobijedio Anatolija Karpova i postao najmlađi prvak svijeta u šahu, s 22 godine
1993 – Srušen Stari most u Mostaru
1998 – Ukinuta smrtna kazna u Velikoj Britaniji
1998 – Najveća civilna sudska nagodba u dotadašnjoj povijesti SAD-a (dogovorena isplata 1.03 milijardi dolara oštećenim NASDAQ ulagačima)

Rođeni:
1719 – Domenico Lorenzo Ponziani (talijanski svećenik i šahist)
1723 – Anna Amalia Hohenzollern (pruska princeza)
1732 – Julie de Lespinasse (francuska aristokratkinja)
1802 – Elijah P. Lovejoy (američki borac protiv ropstva)
1818 – Ivan Turgenjev (ruski književnik)
1841 – kralj Edward VII. (kralj Velike Britanije)
1879 – Milan Šufflay (hrvatski političar)
1879 – Jenő Bory (mađarski arhitekt)
1889 – Jean Monnet (francuski diplomat)
1914 – Hedy Lamarr (austrijsko-američka glumica i izumiteljica)
1922 – Imre Lakatos (mađarski filozof)
1929 – Imre Kertész (mađarski književnik i nobelovac)
1934 – Carl Sagan (američki astronom i književnik)
1948 – Luiz Felipe Scolari (brazilski nogometni menadžer)
1951 – Lou Ferrigno (američki bodybuilder)
1974 – Alessandro Del Piero (talijanski nogometaš)

Umrli:
959 – bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet
1208 – kraljica Sancha od Kastilje
1456 – knez Ulrich II. Celjski
1508 – bl. Gracija Kotorski
1581 – burmanski kralj Bayinnaung
1641 – kardinal Ferdinand Habsburg
1699 – Hortense Mancini
1778 – Giovanni Battista Piranesi
1880 – Edwin Drake
1918 – Guillaume Apollinaire
1924 – Henry Cabot Lodge
1930 – Menci Klement Crnčić
1937 – Ramsay MacDonald
1938 – sovjetski maršal Vasilij Bljuher
1940 – Neville Chamberlain
1952 – Chaim Weizmann
1953 – kralj Ibn Saud
1953 – Dylan Thomas
1970 – Charles de Gaulle
1991 – Yves Montand
1992 – Charles Fraser-Smith
2005 – K. R. Narayanan
2006 – Markus Wolf
2008 – Ljerko Spiller
2008 – Miriam Makeba
2012 – Leaford Bearskin