Poginuo ugarski kralj Samuel Aba – 1044.

Kraljem je Samuel Aba postao 1041. godine. U vrijeme njegove vlasti mučeničku je smrt podnio znameniti sveti Gerard (Szent Gellért), biskup Čanada i jedan od najomiljenijih svetaca u Mađarskoj. Uz svetog Gerarda ubijeni su u to vrijeme i sveti Bistrik (Szent Beszteréd) te sveti Buld (Szent Bőd).

Na današnji dan 1044. godine poginuo je kralj Samuel Aba, treći po redu kralj u povijesti Ugarskog Kraljevstva. Specifičan je po tome što nije bio pripadnik dinastije Arpadovića, za razliku od većine ostalih srednjovjekovnih ugarskih kraljeva. Dapače, Samuel je bio možda čak i nemađarskog podrijetla. S Arpadovićima je Samuel Aba ipak bio povezan jer je obitelj Aba ušla s njima u ženidbene odnose. Naime, sestra prvog ugarskog kralja – sv. Stjepana Arpadovića – udala se ili za Samuela osobno, ili za njegovog oca (ne zna se točno).

Sv. Stjepan postavio je Samuela Abu za kraljevskog palatina, što je bila najviša dvorska funkcija u Ugarskom Kraljevstvu. Zanimljivo je da je time Samuel postao ujedno i prvim palatinom u ugarskoj povijesti (posljednji je bio nadvojvoda Stjepan, koji je tu funkciju vršio do 1848. godine).

Kraljem je Samuel Aba postao 1041. godine. U vrijeme njegove vlasti mučeničku je smrt podnio znameniti sveti Gerard (Szent Gellért), biskup Čanada i jedan od najomiljenijih svetaca u Mađarskoj. Uz svetog Gerarda ubijeni su u to vrijeme i sveti Bistrik (Szent Beszteréd) te sveti Buld (Szent Bőd).

Samuel Aba napao je iz Ugarske susjednu Austriju, što je izazvalo odmazdu njemačkog vladara Henrika III. iz Salijske dinastije. Konačno je Henrik II. porazio 1044. godine Samuela Abu u bitki kod mjesta Ménfő u Ugarskoj (10-ak kilometara od Dunava i oko 40 kilometara od današnje granice Mađarske s Austrijom). Pri toj je bitki Samuel Aba izgubio život.

Ostali događaji na današnji dan:
863 – Početak djelovanja sv. Ćirila i Metoda u Velikomoravskoj kneževini
1295 – Savez Škotske i Francuske protiv Engleske
1316 – Bitka kod Manolade na području Peloponeza (Zapadnjaci)
1436 – Sporazum o završetku Husitskih ratova u Češkoj
1770 – Pobjeda grofa Orlova u Bitki kod Česme (Rusko-turski rat)
1792 – Franjo II. proglašen carem Svetog Rimskog Carstva
1809 – Bitka kod Wagrama (Napoleonski ratovi)
1809 – Napoleonovi vojnici zarobili papu Pija VII.
1830 – Grad Alžir zauzimaju francuske trupe
1865 – Osnovana vjerska organizacija Salvation Army
1865 – Donesen prvi zakon o ograničenju brzine
1937 – Predstavljen Spam (konzervirani mesni obrok)
1941 – Nijemci došli do Dnjepra tijekom Operacije Barbarossa
1950 – Knesset dao svim Židovima pravo da se usele u Izrael
1954 – Snimljen prvi komercijalni singl Elvisa Presleya (“That’s All Right”)
1957 – Izrada Fiata 500
1962 – Nezavisnost Alžira
1971 – Usvojen 26. amandman na američki Ustav
1973 – Vojni udar u Ruandi
1975 – Prvi Afroamerikanac osvojio Wimbledon (Arthur Ashe)
1975 – Nezavisnost Zelenortskih Otoka
1977 – U Pakistanu svrgnut Zulfiqar Ali Bhutto
1987 – Prvi samoubilački napad Tamilskih tigrova
2009 – Otkriveno najveće anglosaksonsko nalazište zlatnih predmeta

Rođeni:
1549 – kardinal Francesco Maria Del Monte
1554 – Elizabeta od Austrije
1586 – Thomas Hooker
1653 – Thomas Pitt
1717 – Petar III. od Portugala
1718 – Francis Seymour-Conway
1755 – Sarah Siddons
1773 – sv. Ivana Elizabeta (Jeanne-Élisabeth) Bichier des Ages
1780 – François Carlo Antommarchi
1794 – Sylvester Graham
1801 – kapetan David Farragut
1802 – admiral Pavel Nahimov
1805 – Jérôme Napoleon Bonaparte
1805 – Robert FitzRoy
1810 – P.T. Barnum
1853 – Cecil Rhodes
1857 – Clara Zetkin
1874 – Eugen Fischer
1880 – Jan Kubelík
1889 – Jean Cocteau
1891 – Tin Ujević
1902 – Henry Cabot Lodge, Jr.
1908 – Henri od Orléansa, grof od Pariza
1911 – Georges Pompidou
1916 – Hrvoje Požar
1921 – Viktor Kulikov
1927 – Pero Pirker
1968 – Alen Vitasović
1980 – Eva Green

Umrli:
1044 – Samuel Aba
1316 – Ferdinand od Mallorce
1539 – sv. Antun Marija Zaccaria
1633 – nadvojvotkinja Margareta od Austrije (klarisa)
1676 – Carl Gustaf Wrangel
1719 – Meinhardt Schomberg
1749 – biskup Petar Bakić
1819 – William Cornwallis
1826 – Stamford Raffles
1833 – Nicéphore Niépce
1858 – Vjekoslav Karas
1948 – Georges Bernanos
1965 – Porfirio Rubirosa
1966 – George de Hevesy
1969 – Walter Gropius
2005 – admiral James Stockdale
2007 – Josip Tabak