Posljednja vladarica Monaka iz dinastije Grimaldi – 1697.

Premda je princeza Louise Hippolyte Grimaldi rođena u kneževskoj palači u Monaku, dobar dio života provela je u Versaillesu sa svojim suprugom. Radilo se, naime, o razdoblju u kojem je francusko visoko plemstvo bilo vezano uz kraljevski dvor.

Na današnji dan 1697. godine rođena je Louise Hippolyte Grimaldi, posljednja vladarica Monaka iz izvorne dinastije Grimaldi. Ona je ujedno bila i jedina ženska vladarica u povijesti Monaka, jer su prijestolje te državice u načelu nasljeđivali sinovi. Dinastija Grimaldi vladala je Monakom još od kraja 13. stoljeća tj. oko 400 godina prije rođenja spomenute Louise Hippolyte. Budući da njen otac nije imao sinova, prijestolje je naslijedila upravo ona kao najstarija kći. Njenom udajom za Jacquesa Goÿona de Matignona, prijestolje je s njihovim sinom de facto prešlo na plemićku dinastiju Goÿon de Matignon. Ipak, radi očuvanja tradicije, njen je sin uzeo prezime Grimaldi, koje se čak i danas službeno koristi za vladajuću dinastiju u Monaku.

Plemićka obitelj Goÿon de Matignon potjecala je iz sasvim suprotnog dijela Francuske u odnosu na Grimaldije. Naime, Goÿon de Matignoni bili su podrijetlom iz Bretanje, a imali su posjede i u susjednoj Normandiji. Mjesto Matignon, po kojem su nosili prezime, nalazilo se nedaleko od poznatog gusarskog naselja Saint-Malo u Bretanji.

Premda je princeza Louise Hippolyte Grimaldi rođena u kneževskoj palači u Monaku, uz samu obalu Sredozemnog mora, dobar dio života provela je u Versaillesu sa svojim suprugom. Radilo se, naime, o razdoblju u kojem je francusko visoko plemstvo bilo vezano uz kraljevski dvor. Čak su i suverene dinastije, koje su posjedovale vlastite malene države (npr. dinastije Lorraine, La Tour d’Auvergne i spomenuti Grimaldiji) običavale boraviti na francuskom kraljevskom dvoru, gdje su imale osobito visok status (tzv. princes étrangers tj. strani prinčevi). Tim su statusom nadilazile francusko plemstvo, bez obzira na titule, a nadmašivali su ih samo pripadnici francuske kraljevske obitelji (tzv. princes du sang tj. prinčevi kraljevske krvi).

Ostali događaji na današnji dan:
1580 – Masakr nad papinskom vojskom u Irskoj
1619 – San Renea Descartesa koji ga je inspirirao za filozofska promišljanja
1793 – Proglašena “boginja razuma” kao božanstvo tijekom Francuske revolucije
1849 – Rođen Alexander Duff, vojvoda od Fifea
1871 – Istraživač Henry Morton Stanley pronašao Davida Livingstonea u Africi
1898 – Pokušaj puča u Wilmingtonu u Sjevernoj Karolini
1942 – Njemačka okupacija Vichyjevske Francuske
1943 – U Hamburgu smaknuti bl. Ivan (Johannes) Prassek, bl. Eduard Müller, bl. Hermann Lange i Karl Friedrich Stellbrink
1954 – Otvoren spomenik žrtvama Iwo Jime na groblju Arlington u SAD-u
1975 – Osimski sporazumi između Italije i SFRJ
1975 – UN izjednačio cionizam s rasizmom (Rezolucija 3379)
2001 – Početak prodaje Appleovog iPoda

Rođeni:
1278 – Filip od Taranta
1483 – Martin Luther (njemački teolog)
1566 – Robert Devereux, lord Essex (engleski dvorjanin)
1620 – Ninon de l’Enclos (francuska književnica)
1668 – François Couperin (francuski skladatelj)
1683 – George II. (britanski kralj)
1697 – Louise Hippolyte Grimaldi
1759 – Friedrich Schiller (njemački književnik)
1779 – bl. Ana Marija (Anne-Marie) Javouhey
1849 – Alexander Duff, vojvoda od Fifea
1851 – sv. Josip Marija (José María) de Yermo y Parres
1869 – Gaetano Bresci (talijansko-američki anarhist)
1871 – Winston Churchill (američki književnik)
1888 – Andrej Tupoljev (ruski aviokonstruktor)
1895 – John Knudsen Northrop (američki aviokonstruktor)
1906 – Josef Kramer (njemački zapovjednik koncentracijskih logora)
1919 – Mihail Kalašnjikov (ruski izumitelj)
1925 – Richard Burton (velški glumac)
1928 – Ennio Morricone (talijanski skladatelj)
1939 – Anscar Chupungco (filipinski katolički svećenik)
1947 – Bašir Gemayel (libanonski političar i vojnik)
1955 – Roland Emmerich (njemački redatelj)
1969 – Jens Lehmann (njemački golman)

Umrli:
461 – papa sv. Leon I.
627 – sv. Just (Justus, Iustus) od Canterburyja
1241 – papa Celestin IV.
1444 – kralj Vladislav od Varne
1549 – papa Pavao III.
1608 – sv. Andrija Avellino (Lancelotto Avellino)
1659 – Afzal Khan
1673 – Michał Korybut Wiśniowiecki
1728 – Fjodor Apraksin
1734 – službenica Božja Marija Anđela (Mariangela) Virgili
1865 – Henry Wirz
1888 – katolički svećenik Jakov Volčić
1891 – Arthur Rimbaud
1912 – Louis Cyr
1936 – Louis Gustave Binger
1938 – Mustafa Kemal-paša Atatürk
1982 – Leonid Brežnjev
1987 – Noor Hossain
2003 – Canaan Banana
2006 – Jack Palance
2007 – Norman Mailer
2010 – Dino De Laurentiis