Richard Wellesley – moćni brat vojvode od Wellingtona – 1760.

Richard Wellesley po utjecaju i važnosti nije mnogo zaostajao za svojim bratom vojvodom od Wellingtona. Naime, držao je važne funkcije potkralja Indije, potkralja Irske i britanskog ministra vanjskih poslova.

Na današnji dan 1760. godine rođen je Richard Wellesley, visokopozicionirani političar koji je bio brat feldmaršala vojvode od Wellingtona. Naime, vojvodino ime bilo je Arthur Wellesley, a Richard mu je bio stariji brat. Dapače, Richard Wellesley naslijedio je kao najstariji sin u brojnoj obitelji najveći dio bogatstva, uključujući očevu titulu earla (grofa) od Morningtona. Razlika u dobi između braće iznosila je oko 9 godina.

Zanimljivo je da Richard Wellesley po utjecaju i važnosti nije mnogo zaostajao za svojim bratom vojvodom od Wellingtona, premda je vojvoda do danas ostao mnogo poznatiji. Richard je, naime, držao važne funkcije potkralja Indije, potkralja Irske i britanskog ministra vanjskih poslova. Godine 1799. dobio je Richard titulu markiza Wellesleyja (Marquess Wellesley), višu od njegove dotadašnje titule earla (grofa), koju je naslijedio od oca. Jedno su vrijeme on i brat bili u lošim odnosima pa, primjerice, Richard nije dobio ministarsko mjesto u vladi kojoj je vojvoda od Wellingtona bio na čelu kao premijer. Ipak, pred smrt su se izmirili.

Osobito je zanimljivo da je Richard Wellesley predak današnje britanske kraljice Elizabete II., i to po ženskoj liniji (kraljičina majka Elizabeth Bowes-Lyon bila je Richardova prapraunuka). Richard je preminuo 1842. godine, u prilično visokoj 83. godini života. Njegov brat – vojvoda od Wellingtona – nadživio ga je za nešto više od 10 godina.

Ostali događaji na današnji dan:
451 – Bitka protiv Huna na Katalunskom polju
1214 – Sveučilište Oxford dobilo povelju
1685 – Vojvoda od Monmoutha proglašen britanskim kraljem
1756 – Englezi zatvoreni u tamnicu “Crna rupa” u Calcutti
1789 – Zakletva u dvorani za loptanje u Versaillesu
1791 – Bijeg francuskog kralja Luja XVI. u Varennes
1840 – Samuel Morse dobio patent za telegraf
1863 – Zapadna Virginia postala američka savezna država
1877 – Alexander Graham Bell instalirao prvi komercijalni telefon
1880 – Početak Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu
1887 – Otvoren Victoria Terminus u Bombaju
1893 – Lizzie Borden oslobođena optužbi za višestruko ubojstvo sjekirom
1900 – U Pekingu za vrijeme Bokserskog ustanka ubijen njemački poslanik Clemens von Ketteler
1908 – Prvi let grofa Zeppelina
1939 – Prvi let raketnog zrakoplova Heinkel He 176
1942 – Bijeg zatvorenika iz Auschwitza u SS-uniformama
1972 – Bugojanska skupina ušla u zemlju
1963 – Otvoren „Crveni telefon“ između SAD-a i SSSR-a
1990 – Amandmani na hrvatski Ustav
1990 – Veliki potres u Iranu
1992 – Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju

Rođeni:
1389 – John od Lancastera, vojvoda od Bedforda
1469 – Gian Galeazzo Sforza
1566 – Sigismund III. Vasa
1583 – Jacob De la Gardie
1733 – Betty Washington Lewis
1760 – Richard Colley-Wellesley
1763 – Wolfe Tone
1771 – Thomas Douglas, lord Selkirk
1796 – kardinal Luigi Amat di San Filippo e Sorso
1808 – Samson Raphael Hirsch
1819 – Jacques Offenbach
1859 – barun Christian von Ehrenfels
1891 – John A. Costello
1899 – Jean Moulin
1909 – Errol Flynn
1924 – Audie Murphy
1928 – Martin Landau
1928 – Jean-Marie Le Pen
1931 – Olympia Dukakis
1946 – Xanana Gusmão
1949 – Lionel Richie
1950 – Nouri al-Maliki
1952 – John Goodman
1954 – Ilan Ramon
1961 – Vesna Škare-Ožbolt
1967 – Nicole Kidman
1968 – Robert Rodriguez
1977 – Gordan Giriček
1978 – Frank Lampard
1982 – Aleksej i Vasilij Berezutski
1985 – Darko Miličić

Umrli:
451 – Teodorik
537 – papa sv. Silverije
840 – Ludovik I. Pobožni
1351 – bl. Margareta Ebner
1597 – Willem Barentsz
1668 – isusovački svećenik Heinrich Roth
1810 – Axel von Fersen ml.
1820 – Manuel Belgrano
1837 – kralj Vilim IV. od Velike Britanije
1872 – Élie Frédéric Forey
1925 – Josef Breuer
1928 – Đuro Basariček
1933 – Clara Zetkin
1965 – Bernard Baruch
1966 – katolički svećenik Georges Lemaître
2006 – Claydes Charles Smith