Robert Todd Lincoln – sin predsjednika Lincolna koji je postao američkim ministrom – 1926.

Robert Todd Lincoln postao je američkim ministrom rata (Secretary of War) u razdoblju predsjedničkih mandata Jamesa A. Garfielda i Chestera A. Arthura. Kasnije je bio i američki poslanik u Londonu.

Na današnji dan 1926. godine umro je Robert Todd Lincoln, sin američkog predsjednika Abrahama Lincolna. Premda je predsjedniku Lincolnu supruga rodila čak četiri sina, jedino je Robert Todd Lincoln doživio odraslu dob. Naime, ostala tri sina preminula su u dječačkoj ili adolescentskoj dobi od bolesti. Robert Todd Lincoln ne samo da je preživio djetinjstvo, nego je doživio i prilično visoku dob od 82 godine.

Robert Todd Lincoln rodio se 1843. godine u gradu Springfieldu u američkoj saveznoj državi Illinois. Po godini rođenja bio je prilično blizak Johnu Davisonu Rockefelleru, Thomasu Alvi Edisonu i Alexanderu Grahamu Bellu. Znamenite osobe s tzv. Divljeg zapada, poput Wyatta Earpa i “Doca” Hollidaya, bile su nešto mlađe od njega. U trenutku kad mu je otac postao američkim predsjednikom imao je Robert Todd Lincoln 17 godina. U Građanskom ratu sudjelovao je samo kratko vrijeme, jer je njegova majka – prva dama Mary Todd Lincoln – bila u strahu od njegove eventualne pogibije. Kad je predsjednik Lincoln ubijen u atentatu imao je Robert Todd Lincoln 21 godinu. U odrasloj je dobi postao pravnikom. Kao član očeve Republikanske stranke postao je 1881. godine američkim ministrom rata (Secretary of War), u razdoblju predsjedničkih mandata Jamesa A. Garfielda i Chestera A. Arthura. Od 1889. do 1893. bio je američki poslanik u Londonu (tek je od njegovog nasljednika na toj funkciji, Thomasa F. Bayarda, korištena titula veleposlanika tj. ambasadora). Zanimljivo je da je Lincoln bio u Londonu upravo u vrijeme kad su istraživana ubojstva tzv. Jacka Trbosjeka (Jack the Ripper). U starosti je Robert Todd Lincoln bio predsjednik kompanije Pullman, znamenite po luksuznim željezničkim vagonima. Postojale su navodno i ideje o njegovoj kandidaturi za predsjednika ili potpredsjednika SAD-a, no on ih je odbacio. Preminuo je na današnji dan u gradu Manchesteru u američkoj saveznoj državi Vermont.

Ostali događaji na današnji dan:
657 – Prvi islamski građanski rat
811 – Bitka kod Pliske između Bizantskog Carstva i Bugara (lubanja kao čaša)
1139 – Okrunjen prvi kralj Portugala Alfonso I.
1509 – Na prijestolje stupio car Krishnadeva Raya
1533 – Konkvistadori ubili posljednjeg cara Inka Atahulapu u Cajamarci (današnji Peru)
1581 – Nizozemska proglasila nezavisnost od Španjolske (Plakkaat van Verlatinghe)
1803 – Otvorena prva javna željeznička pruga na svijetu (u južnom Londonu)
1882 – Buri (potomci nizozemskih doseljenika) osnovali Republiku Stellaland na jugu Afrike
1887 – L.L. Zamenhof objavio prvu knjigu o Esperantu
1897 – Započela opsada Malakanda (Anglo-afganski rat)
1936 – Njemačka donijela odluku da intervenira u Španjolskom građanskom ratu na strani nacionalista
1941 – Amerikanci zaplijenili svu japansku imovinu u SAD-u (Drugi svjetski rat)
1945 – Truman, Churchill i Čang Kai-šek potpisali Potsdamsku deklaraciju koja je odredila uvjete pod kojima Japan mora kapitulirati
1947 – Osnovane američke institucije CIA (Središnja obavještajna služba), USAF (Ratno zrakoplovstvo), Združeni stožer i Ministarstvo obrane
1947 – Uklonjen kip bana Josipa Jelačića s glavnog zagrebačkog trga
1948 – Ukinuta rasna segregacija u američkoj vojsci izvršnom odlukom predsjednika Trumana
1953 – Početak Kubanske revolucije (Movimiento 26 de Julio) pod vodstvom Fidela Castra, a protiv vlade kubanskog diktatora Fulgencia Batiste
1956 – Egipatski predsjednik Nasser objavio odluku o nacionalizaciji Sueskog kanala, kao odgovor na ukidanje stranog financiranja izgradnje Asuanske brame
1963 – Potres u Skopju u Makedoniji, magnitude 6.9 po Richteru, uzeo gotovo 1,100 života
1963 – Lansiran prvi geosinkroni satelit (Syncom 2)
1965 – Nezavisnost Maldiva
1971 – Lansiran Apollo 15
1989 – Prva osoba osuđena zbog kompjutorskog kriminala u SAD-u (student Robert T. Morris, zbog puštanja tzv. Morrisovog crva u mrežu)
1990 – Utemeljena HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) u Zagrebu odlukom Hrvatskog sabora
2001 – Prvi nagibni vlak na pruzi Zagreb-Split
2004 – Podizanje optužnice protiv Ante Gotovine

Rođeni:
1030 – sv. Stanislav od Szczepanówa
1602 – bl. Ana od Anđela Monteagudo Ponce de León
1678 – car Josip I.
1739 – George Clinton
1791 – Franz Xaver Wolfgang Mozart
1856 – George Bernard Shaw
1861 – Martha Bernays
1865 – Philipp Scheidemann
1875 – Carl Jung
1879 – feldmaršal Shunroku Hata
1894 – Aldous Huxley
1906 – Irena Iłłakowicz
1913 – Kan Yuet-keung
1916 – Herbert Norkus
1925 – Jerzy Einhorn
1928 – Francesco Cossiga
1928 – Stanley Kubrick
1942 – Vladimír Mečiar
1943 – Mick Jagger
1945 – Helen Mirren
1959 – Kevin Spacey
1964 – Sandra Bullock
1973 – Kate Beckinsale
1979 – Derek Paravicini

Umrli:
432 – papa sv. Celestin I.
811 – bizantski car Nikefor I.
1471 – papa Pavao II.
1506 – Ana od Foix-Candalea
1592 – Armand de Gontaut, barun de Biron
1630 – Karlo Emanuel od Savoje
1684 – Elena Cornaro Piscopia
1712 – Thomas Osborne, vojvoda od Leedsa
1801 – nadvojvoda knez nadbiskup Maximilian Franz
1830 – kralj George IV.
1833 – sv. Bartolomea Capitanio
1863 – Sam Houston
1867 – kralj Oton od Grčke
1881 – August od Sachsen-Coburg-Koháryja
1900 – Josip Torbar
1925 – William Jennings Bryan
1926 – Robert Todd Lincoln
1932 – Fred Duesenberg
1938 – Daisy Greville
1942 – bl. Tito Brandsma (Anno Sjoerd Brandsma)
1944 – Reza-šah Pahlavi
1952 – Eva Perón
1984 – George Gallup
1986 – Averell Harriman
1993 – general Matthew Ridgway
1995 – George W. Romney