Rođen veliki meštar Reda ivanovaca Emmanuel de Rohan-Polduc – 1725.

Njegova obitelj Rohan dala je čitav niz poznatih povijesnih osoba, uključujući čak četiri kardinala, dva nadbiskupa te velik broj vojvoda i prinčeva.

Na današnji dan 1725. godine rođen Emmanuel de Rohan-Polduc, veliki meštar Reda ivanovaca (hospitalaca). Budući da je taj viteški red imao u njegovo vrijeme sjedište na Malti, već je tada bio poznat i pod nazivom Malteški viteški red. Emmanuel de Rohan-Polduc rodio se u španjolskoj pokrajini La Manchi, odakle je bio i znameniti lik Don Qiujotea iz romana Miguela de Cervantesa. Po godini rođenja (1725.) bio je Emmanuel de Rohan-Polduc vršnjak Giacoma Casanove.

Emmanuel de Rohan-Polduc postao je velikim meštrom Reda ivanovaca 1775., a ostao je na toj poziciji sve do 1797. godine. Bio je, dakle, na čelu Malteškog viteškog reda tijekom čak 22 godine. Između ostaloga, vodio je red u prekretnom razdoblju prosvjetiteljstva i Francuske revolucije.

Zanimljivo je da je veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc pripadao obitelji Rohan, jednoj od najznačajnijih u francuskoj povijesti. Ta je obitelj potjecala iz Bretanje, a ime je dobila prema mjestu Rohan, smještenom u samom srcu te francuske povijesne regije. Napomenimo, Bretanja je u srednjem vijeku bila nezavisna država, s vojvodom na čelu (Vojvodstvo Bretanja). Francuskoj je Bretanja priključena tek kasnije, a i do danas je dijelom zadržala specifičan identitet.

Obitelj Rohan dala je čitav niz poznatih povijesnih osoba, uključujući čak četiri kardinala, dva nadbiskupa te velik broj vojvoda i prinčeva. Zanimljivo je da je Emmanuel de Rohan-Polduc bio posljednji pripadnik grane Rohan-Polduc, koja je ime dobila po mjestu Polduc (danas Saint-Jean-Brévelay) u Bretanji, smještenom dvadesetak kilometara južno od spomenutog Rohana. Veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc sjedište je imao u gradu Valletti na Malti, gdje je i umro 1797. godine. U trenutku smrti imao je 72 godine života.

Ostali događaji na današnji dan:
1025 – Okrunjen prvi poljski kralj Boleslav Hrabri
1417 – Burggrof Friedrich VI. formalno postao knezom izbornikom Brandenburga
1518 – Bona Sforza okrunjena za poljsku kraljicu
1558 – Umrla Rokselana (Hürrem), supruga sultana Sulejmana Veličanstvenog
1775 – Prvi pokreti vojske u Američkom ratu za nezavisnost (patriot Paul Revere)
1827 – Osnovan Hrvatski glazbeni zavod
1881 – Odmetnik Billy the Kid pobjegao iz zatvora
1897 – Započeo Grčko-turski rat
1906 – Potres u San Franciscu
1909 – Ivana Orleanska proglašena blaženicom Katoličke crkve
1923 – Otvoren Yankee stadion u New Yorku
1924 – Objavljena prva knjiga s križaljkama (u SAD-u)
1942 – Prvo američko bombardiranje japanskog otočja (Doolittle napad na Tokio)
1945 – Preko tisuću bombardera napalo njemački otočić Helgoland
1946 – Prvo zasjedanje Međunarodnog suda u Haagu
1954 – Nasser osvojio vlast u Egiptu
1955 – Konferencija u Bandungu
1961 – Bečka konvencija o diplomatskim odnosima
1980 – Stvorena država Zimbabve
1981 – Najduža profesionalna baseball utakmica u povijesti
1983 – Napad na američku ambasadu u Bejrutu
1988 – Najveća pomorska bitka od Drugog svjetskog rata (Perzijski zaljev)
1996 – Izrael napao UN-ov kamp u Libanonu

Rođeni:
1480 – Lucrezia Borgia
1590 – sultan Ahmet I.
1648 – Jeanne Guyon
1725 – veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc
1740 – Sir Francis Baring
1771 – Karl Philipp Schwarzenberg
1797 – Adolphe Thiers
1819 – Franz von Suppé
1863 – grof Leopold Berchtold
1874 – Ivana Brlić-Mazuranić
1902 – Menachem Mendel Schneerson
1904 – Drago Gervais
1927 – Samuel P. Huntington
1927 – Tadeusz Mazowiecki
1940 – Joseph L. Goldstein
1942 – Jochen Rindt
1944 – Robert Hanssen
1947 – James Woods
1956 – Eric Roberts
1960 – Đurđa Adlešić
1963 – Conan O’Brien
1964 – Niall Ferguson
1969 – princeza Sayako
1970 – Saad Hariri
1979 – Kourtney Kardashian

Umrli:
1567 – Wilhelm von Grumbach
1618 – bl. Marija od Utjelovljenja (Barbe Jeanne Avrillot)
1636 – Julius Caesar
1696 – Marie de Rabutin-Chantal, markiza de Sévigné
1732 – katolički redovnik Louis Feuillée
1763 – Marie-Josephte Corriveau
1802 – Erasmus Darwin
1873 – Justus von Liebig
1898 – Gustave Moreau
1906 – isusovački general Luis Martín
1942 – Gertrude Vanderbilt Whitney
1945 – John Ambrose Fleming
1945 – princ Vilim od Wieda
1947 – Jozef Tiso
1958 – general Maurice Gamelin
1964 – katolički svećenik Albe Vidaković
1986 – Marcel Dassault
2002 – Thor Heyerdahl
2011 – Ivica Vidović
2013 – Ilona Edelsheim-Gyulai