Na današnji dan prije 102 godine u Velikom Trgovišću rođ...
Rođena Marija Leszczyńska – Poljakinja koja je kao supruga Luja XV. postala francuskom kraljicom – 1703.
Kraljica Marija Leszczyńska proživjela je s Lujem XV. u braku gotovo 43 godine, a rodila mu je čak 10-ero djece. Njeni potomci danas se nalaze na mnogim europskim prijestoljima.
Na današnji dan 1703. godine rođena je Marija Leszczyńska, Poljakinja koja je postala francuskom kraljicom. Rodila se u gradu Trzebnici, koji se danas nalazi u Poljskoj, no u vrijeme njenog rođenja nalazio se u sastavu Habsburške Monarhije, kojom je vladao car Leopold I. (u Hrvatskoj osobito poznat kao vladar protiv kojeg su urotu podigli Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan).
Obitelj Leszczyński bila je poljska velikaška obitelj s grofovskom titulom. Leszczyński su posjedovali niz dvoraca i zemljišta, no nisu toliko bili bogati i značajni kao pripadnici nekih drugih obitelji u poljskoj povijesti (npr. obitelji Czartoryski i Radziwiłł, koje su posjedovale kneževski tj. prinčevski naslov).
Godinu dana nakon Marijinog rođenja njen otac Stanislav Leszczyński izabran je za poljskog kralja. Naime, Poljska je nekoć bila izborna monarhija u kojoj je vladara biralo plemstvo. Međutim, već nakon pet godina Stanislav Leszczyński bio je svrgnut s poljskog prijestolja pa je s obitelji otišao u egzil. Marija je tako odrastala u inozemstvu, jedno vrijeme u Švedskoj, a zatim i na području današnje Njemačke. Kad je Marija imala oko 15 godina preselila se s obitelji u grad Wissembourg, koji danas pripada Francuskoj, a u ono je vrijeme pripadao Lotaringiji (fr. Lorraine).
Početkom 1720-ih godina odabrali su Mariju za buduću suprugu mladog francuskog kralja Luja XV. iz dinastije Bourbon. Zanimljivo je da je on bio gotovo 7 godina mlađi od nje, a njena je dob od 20-ak godina uzimana tada kao prednost jer se smatralo da može brže roditi nasljednika nego neka mlađa mladenka sličnija po dobi kralju.
Marija je s Lujem XV. proživjela u braku gotovo 43 godine, a rodila mu je čak 10-ero djece. Njeni potomci danas se nalaze na mnogim europskim prijestoljima. Kraljica Marija Leszczyńska preminula je 1768. godine u dobi od 65 godina, oko šest godina prije svog supruga. Smrt ju je zatekla u Versaillesu, gdje se nalazio golemi dvor francuskih kraljeva.
Ostali događaji na današnji dan:
1314 – Bitka kod Bannockburna između Škota i Engleza
1757 – Bitka kod Plasseya u Indiji
1758 – Bitka kod Krefelda (Sedmogodišnji rat)
1760 – Bitka kod Landeshuta (Sedmogodišnji rat)
1780 – Bitka kod Springfielda (Američki rat za nezavisnost)
1794 – Ruska carica Katarina II. dala dozvolu za židovsko naseljavanje u Kijevu
1865 – Predao se posljednji južnjački general Stand Watie, indijanskog podrijetla (Američki građanski rat)
1868 – Christopher Latham Sholes dobio patent za pisaći stroj
1941 – Litva proglasila nezavisnost
1942 – Prve selekcije za plinske komore u Auschwitzu
1956 – Izglasan reformni zakon Loi Cadre u Francuskoj
1958 – Nizozemska protestantska crkva prihvatila žene za pastore
1960 – Kinesko-sovjetski raskid
1960 – Ozakonjene pilule Enovid
1982 – Amerikanci zatukli Kineza Vincenta China zbog ljutnje na uspjeh japanske autoindustrije
1985 – Eksplodirala bomba na zrakoplovu Boeing 747 kompanije Air India
1991 – Zapovijed o ustrojavanju 105. brigade HV
Rođeni:
47 pr. Kr. – Cezarion (pretpostavka)
1160 – sv. Ivan (Jean) de Matha
1433 – vojvoda Franjo II. od Bretanje
1534 – Oda Nobunaga
1612 – isusovački svećenik André Tacquet
1668 – Giambattista Vico
1703 – Marija Leszczyńska
1750 – Déodat Gratet de Dolomieu
1763 – Jozefina de Beauharnais
1835 – bl. Jelena (Helena, Elena) Guerra
1894 – Alfred Kinsey
1894 – kralj Edward VIII.
1899 – Gustav Krklec
1910 – Gordon B. Hinckley
1912 – Alan Turing
1929 – June Carter Cash
1929 – Donn F. Eisele
1936 – Richard Bach
1937 – Martti Ahtisaari
1940 – Derry Irvine, lord Irvine
1945 – John Garang
1957 – Frances McDormand
1972 – Selma Blair
1972 – Zinedine Zidane
1976 – Patrick Vieira
Umrli:
79 – car Vespazijan
258 – sv. Agripina (Agrippina di Mineo)
304 – sv. Zenon (Zenone di Filadelfia)
679 – sv. Etheldreda (Æthelthryth, Audrey)
1018 – Henrik I. od Austrije
1198 – sv. Lanfranco Beccari
1222 – Konstanca Aragonska
1775 – Karl Ludwig von Pöllnitz
1779 – Mikael Sehul
1836 – James Mill
1860 – sv. Josip Cafasso
1959 – Boris Vian
1970 – Roscoe Turner
1980 – Sanjay Gandhi
1980 – V. V. Giri
1989 – Werner Best
1996 – Andreas Papandreou
1997 – Betty Shabazz
2000 – Peter L. Pond
2006 – Aaron Spelling
2006 – Damir Mejovšek
2009 – Jerri Nielsen
2011 – Peter Falk
2012 – Frank Chee Willeto
ZADNJE VIJESTI
Jedna neodigrana utakmica od prije 30 godina ušla je u ško...
Na mjestu gdje su 9. svibnja 1991. godine Šuičani zaustavi...
Na današnji dan prije 44 godine u Ljubljani je umro Josip B...