googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Šef zapadnonjemačke tajne službe prebjegao u Istočnu Njemačku – 1954.

Autor: dnevno

Šef zapadnonjemačke tajne službe Otto John objasnio je svoj bijeg u Istočnu Njemačku time što se protivio namještanju bivših nacista na pozicije u zapadnonjemačkoj vladi.

Dana 20. veljače 1954. godine dogodio se neočekivani hladnoratovski skandal kad je netragom nestao Otto John, šef zapadnonjemačke tajne službe BfV (njem. Bundesamt für Verfassungsschutz – hrv. Savezna služba za zaštitu Ustava). Ta tajna služba zadužena je za njemačku unutarnju sigurnost i za protuobavještajne aktivnosti. Otto John pojavio se tri dana kasnije u Istočnoj Njemačkoj, točnije u Istočnom Berlinu, i izjavio je da je odlučio prebjeći zbog protivljenja politici zapadnonjemačkog kancelara Konrada Adenauera.

Pri tome je mislio na Adenauerovu politiku ponovnog naoružavanja i približavanja Zapadu, za što je John smatrao da stvara prepreku ponovnom njemačkom ujedinjenju. Također je izjavio da se protivi namještanju bivših nacista na pozicije u Adenauerovoj vladi. To se naročito odnosilo na Theodora Oberländera, bivšeg nacističkog dužnosnika koji je postao ministar u Adenauerovoj vladi, i na Reinharda Gehlena, bivšeg generala Wehrmachta, koji je postao moćni zapadni obavještajac i koji je za potrebe američke tajne službe zaposlio stotine bivših nacista, pa čak i SS-ovaca (poznata organizacija Gehlen).

Otto John bio je neko vrijeme pri KGB-u u Moskvi na ispitivanju, a zatim se vratio u Istočni Berlin i nastavio kritizirati zapadnonjemačku politiku. Do novog obrata došlo je 12. prosinca 1955. godine, kad se John vratio u Zapadnu Njemačku. Dakako, odmah je uhićen. Sada je počeo tvrditi da u Istočnu Njemačku nije otišao svojevoljno, nego da ga je oteo KGB. Nisu mu povjerovali, pa mu je suđeno za veleizdaju. Osuđen je na četiri godine zatvora. Pušten je 1958. i do smrti je pokušavao oprati svoje ime od optužbi za izdaju.

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});