googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Sir Samuel Cunard – „kralj prekooceanske plovidbe“ – 1787.

Autor: dnevno

Među najpoznatijim putničkim brodovima kompanije koju je Samuel Cunard osnovao bili su Lusitania, Mauretania, Queen Mary i Queen Elizabeth.

Na današnji dan 1787. godine rođen je Sir Samuel Cunard, britanski poduzetnik koji je osnovao veliku brodarsku kompaniju Cunard Line. Ta je tvrtka svojedobno držala vodeću poziciju na području prekooceanske plovidbe, a glavni joj je konkurent bio White Star Line (graditelji Titanica). Među najpoznatijim putničkim brodovima Cunard Linea bili su Lusitania, Mauretania, Queen Mary i Queen Elizabeth. Sir Samuel Cunard rođen je u Sjevernoj Americi, u gradu Halifaxu na području današnje Kanade. Njegov otac Abraham Cunard živio je nekoć na području današnjeg SAD-a, no otprilike u doba Američkog rata za nezavisnost napustio ga je zbog odanosti britanskim vlastima. Preselio se u spomenuti Halifax, gdje mu se rodio sin, kasniji poduzetnik. Inače, obitelj Cunard u Sjevernu Ameriku u prošlosti se bila doselila s njemačkog područja (izvorno im je prezime navodno glasilo Kunders, a tek je kasnije promijenjeno u Cunard). Samuel Cunard, nakon što je uspio kao brodovlasnik, proglašen je britanskim barunetom (nasljednim vitezom) pa je od tada oslovljavan kao Sir Samuel Cunard. Preminuo je u Londonu 1865. godine, a ondje je i pokopan. Cunardi su time imali neobičnu sudbinu da su se s područja SAD-a doselili u Veliku Britaniju, a ne obratno (što je bio većinski trend).

Ostali događaji na današnji dan:
1259 pr. Krista – Egipatsko-hetitski mirovni ugovor
164 pr. Kr. – Obnova jeruzalemskog hrama pod Judom Makabejcem (ishodište blagdana Hanuka)
1386 – Mongolski vladar Timur osvojio Gruziju i zarobio njenog kralja Bagrata V.
1620 – Ugovor na brodu Mayflower o ustrojstvu prve veće britanske kolonije u Sjevernoj Americi
1783 – Prvi slobodni let balonom (u izradi braće Montgolfier)
1789 – Sjeverna Karolina postala američka savezna država
1800 – Sveta Magdalena Sofija Barat osnovala Društvo Presvetog Srca Isusovog
1819 – Otvoren muzej Prado u Madridu
1848 – U Beču uspostavljena vlada kneza Felixa Schwarzenberga
1861 – Judah Benjamin imenovan ministrom rata Konfederacije
1877 – Edison predstavio fonograf
1894 – Japanci počinili masakr u Port Arthuru
1905 – Objavljen važan članak Alberta Einsteina o povezanosti mase i energije
1920 – Krvava nedjelja u Dublinu (ubijen 31 čovjek u sukobima)
1935 – Započela udarnička kampanja u SSSR-u (kasnije poznata kao Stahanovska kampanja)
1944 – Zaplijenjena sva imovina njemačkih državljana u Jugoslaviji
1969 – Prva stalna ARPANET veza (preteča interneta)
1971 – Bitka kod Garibpura
1980 – Najgora nesreća u povijesti Nevade (požar u hotelu MGM Grand)
1995 – Parafiran Daytonski sporazum
1996 – Demonstracije za opstanak Radija 101
2006 – Libanonski ministar Pierre Gemayel ubijen u atentatu u Bejrutu
2007 – Pobjeda Hrvatske nogometne reprezentacije nad Engleskom na stadionu Wembley u Londonu

Rođeni:
1567 – časna službenica Božja Ana de Xainctonge
1643 – René-Robert Cavelier de LaSalle
1694 – Voltaire
1729 – Josiah Bartlett
1787 – Sir Samuel Cunard
1829 – sv. Ivan Teofan Vénard
1835 – Hetty Green
1840 – princeza Viktorija od Velike Britanije
1851 – nadbiskup kardinal Désiré-Joseph Mercier
1853 – sultan Hussein Kamal
1854 – papa Benedikt XV.
1886 – Harold Nicolson
1898 – René Magritte
1902 – Isaac Bashevis Singer
1923 – Veljko Kadijević
1924 – Milka Planinc
1945 – Goldie Hawn
1965 – Björk

Umrli:
615 – sv. Kolumban
1150 – García Ramírez od Navarre
1361 – vojvoda Filip I. od Burgundije
1555 – Georg Agricola
1579 – Thomas Gresham
1695 – Henry Purcell
1781 – Jean Frédéric Phélypeaux
1782 – Jacques de Vaucanson
1796 – Angelo Soliman
1811 – Heinrich von Kleist
1844 – ruski pisac Ivan Krilov
1861 – francuski katolički svećenik i aktivist Jean-Baptiste Henri Lacordaire
1916 – Franjo Josip I.
1924 – Florence Harding
1942 – Leopold Berchtold
1942 – J. B. M. Hertzog
1945 – Alexander Patch
1952 – Pere Ljubić
1963 – Robert Stroud
1969 – kralj Mutesa II.
1985 – Ivo Serdar
1996 – Abdus Salam
2001 – Salahuddin od Selangora
2006 – Pierre Amine Gemayel
2010 – David Nolan
2010 – Margaret Taylor-Burroughs
2012 – Edwarda O’Bara
2012 – Mladen Bašić

Autor: dnevno
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});