U Beču umro Franz Schubert u dobi od samo 31 godine – 1828.

Unatoč kratkom životnom vijeku, Schubert je uspio skladati čak oko 1,500 glazbenih djela, tako da je njegova ostavština golema.

Na današnji dan 1828. godine u Beču je umro Franz Schubert, znameniti austrijski skladatelj. Ostao je zapamćen kao jedan od glavnih predstavnika romantizma u povijesti glazbe. Schubert je rođen 1797. godine u bečkom predgrađu Himmelpfortgrund, u građevini koju se i danas može vidjeti. Riječ je o kući na adresi Nussorfer Strasse 54, na udaljenosti od oko dva i pol kilometra od znamenite bečke katedrale sv. Stjepana (Stephansdom). Po svojoj je spomenutoj godini rođenja (1797.) Schubert bio vršnjak britanske spisateljice Mary Shelley (autorice Frankensteina). Od hrvatskog bana Josipa Jelačića bio je Schubert stariji samo oko četiri godine. Osobito je zanimljivo da je Wolfgang Amadeus Mozart, također stanovnik Beča, preminuo oko pet godina prije Schubertovog rođenja u tom istom gradu.

Premda se Mozarta često uzima za primjer prerano preminulog glazbenika, Franz Schubert umro je u još mlađoj dobi od njega. Naime, Schubert je u trenutku svoje smrti imao samo 31 godinu, dok je Mozart umro u 36. godini života. Uzrok tako rane Schubertove smrti bila je neka bolest, navodno trbušni tifus. Schubert je bolovao prilično dugo uoči smrti pa ona nije bila tako nagla i neočekivana kao u Mozartovom slučaju. Danas se može vidjeti kuća u kojoj je Schubert preminuo, na bečkoj adresi Kettenbrückengasse 6. Unatoč kratkom životnom vijeku, Schubert je uspio skladati čak oko 1,500 glazbenih djela, tako da je njegova ostavština golema. Ludwig van Beethoven, koji je od Schuberta bio stariji čak 27 godina, preminuo je samo godinu i pol prije njega, također u Beču.

Ostali događaji na današnji dan:
461 – Sv. Hilarije postao papom
1095 – Započeo Koncil u Clermontu (poziv na Prvi križarski rat)
1523 – Izabran papa Klement VII.
1703 – Preminuo “Čovjek sa željeznom maskom”
1860 – Osnovano Gospodarsko učilište u Križevcima
1916 – Osnovana produkcijska kompanija Goldwyn Pictures u SAD-u
1942 – Započela sovjetska operacija Uran (protuudar na njemačke snage kod Staljingrada)
1942 – Okrunjen posljednji kralj Bugande
1944 – Josipu Brozu Titu dodijeljen prvi naslov narodnog heroja
1952 – Jedini grčki nekraljevski maršal Aleksandar Papagos postao premijerom
1969 – Slijetanje Apolla 12 na Mjesec (drugi ljudi na Mjesecu)
1969 – Tisućiti gol Pelea
1985 – Prvi sastanak Reagan-Gorbačov (u Ženevi)
1991 – Pokolj u Nadinu
1998 – Počinje saslušavanje Billa Clintona o aferi Lewinsky
2002 – Havarija grčkog tankera “Prestige” pokraj obala Španjolske i Portugala
2010 – Eksplozija u rudniku Pike River na Novom Zelandu

Rođeni:
1600 – britanski kralj Karlo I.
1711 – Mihail Lomonosov
1770 – Bertel Thorvaldsen
1786 – bl. Marija Elizabeta (Maria Elisabetta) Renzi, djevica
1805 – Ferdinand de Lesseps
1808 – Janez Bleiweis
1831 – James A. Garfield
1865 – službenica Božja Brigita Marija (Brigida Maria) Postorino
1875 – Mihail Kalinjin
1896 – Georgij Žukov
1902 – princeza Mafalda od Savoje
1906 – Franz Schädle
1917 – Indira Gandhi
1933 – Larry King
1938 – Ted Turner
1942 – Calvin Klein
1961 – Meg Ryan
1962 – Jodie Foster

Umrli:
496 – papa sv. Gelazije I.
1299 – sv. Matilda (Mechthild) iz Hackeborna
1557 – Bona Sforza
1665 – Nicolas Poussin
1682 – princ Rupert od Rajne
1703 – “Čovjek sa željeznom maskom”
1723 – Antoine Nompar de Caumont, maršal de Lauzun
1773 – James FitzGerald, vojvoda od Leinstera
1810 – Jean-Georges Noverre
1828 – Franz Schubert
1868 – Ivane Andronikašvili
1883 – Karl Wilhelm Siemens
1887 – Emma Lazarus
1895 – Lucien-Louis Bonaparte
1915 – Joe Hill
1918 – Joseph F. Smith
1959 – nadbiskup Joseph Charbonneau
1967 – katolički svećenik Charles J. Watters
1988 – Christina Onassis
1990 – Sun Li-jen
1998 – Alan J. Pakula
2004 – John Vane