U Veneciji umro Canaletto – slikar čija djela sliče umjetničkim fotografijama iz 18. stoljeća – 1768.

Canalettove slike mogu nas poput vremenskog stroja povesti u razdoblje kad još nije postojala fotografska tehnika.

Na današnji dan 1768. godine umro je znameniti talijanski slikar Canaletto, pravog imena Giovanni Antonio Canal. Nadimak Canaletto dobio je zbog toga što mu je i otac bio slikar, imena Bernardo Canal (Canaletto je umanjenica od Canal). Canaletto se rodio u Veneciji 1697. godine, u kući koja se nalazila u dijelu grada zvanom Castello. Canalettova rodna kuća bila je udaljena samo oko 240 metara od znamenitog mosta Rialto na Canalu Grande.

Vrlo je zanimljivo da je Canaletto znatan dio života proveo u Engleskoj. Naime, već u mladosti, dok je živio i slikao u rodnoj Veneciji, dobar dio njegovih mušterija tj. kupaca slika činili su Englezi (bogati pojedinci iz Velike Britanije putovali su u 18. stoljeću po Europi na tzv. Grand Tourovima, pri čemu su nabavljali i umjetničke predmete). Budući da je 1740-ih godina zbog ratnih prilika u Europi bio smanjen dolazak engleskih turista, Canaletto se preselio u Englesku, kako bi bio bliže svojim kupcima slika.

U Londonu je Canaletto naslikao znatan broj vizura tog grada, a kao motivi su mu poslužili i pojedini engleski dvorci. U Engleskoj je Canaletto boravio od 1746. do 1755. godine, a zatim se vratio u rodnu Veneciju. Ondje je postao članom akademije, a došao je i na čelo slikarskog kolegija. Općenito je Canaletto tijekom života obučio mnogo učenika, tako da je njegov stil uvelike prenijet na sljedeću generaciju. Umro je u Veneciji upravo na današnji dan 1758. godine, u 71. godini života.

Ostali događaji na današnji dan:
1529 – Početak protestantizma, kao protest protiv odredbi Wormskog edikta
1713 – Uvedena Pragmatička sankcija cara Karla VI.
1770 – James Cook ugledao obale Australije
1770 – Marija Antoaneta udala se za Luja XVI.
1775 – Prve bitke u Američkom građanskom ratu (Bitke kod Lexingtona i Concorda)
1782 – John Adams osigurao nizozemsko priznanje SAD-a (osnovana i prva američka ambasada u svijetu u Haagu)
1783 – Rusko Carstvo anektiralo poluotok Krim
1839 – Priznata nezavisnost Belgije
1892 – Prva vožnja automobilom u povijesti SAD-a
1903 – Pogrom nad Židovima na području Ruskog Carstva
1919 – Leslie Irvin izveo prvi uspješan skok padobranom
1927 – Mae West osuđena na zatvor zbog opscenosti
1943 – Početak ustanka u Varšavskom getu
1943 – Otkriće droge LSD-a
1956 – Crkveno vjenčanje Grace Kelly i princa Rainiera
1961 – Konačan propast pokušaja američke invazije u Zaljevu svinja
1971 – Lansirana prva svemirska postaja u povijesti (Saljut-1)
1985 – FBI opkolio radikalne kršćane u Arkansasu
1987 – Prvo prikazivanje likova iz animirane serije Simpsoni na televiziji
1993 – Poginuli ekstremisti sekte Branch Davidian u Teksasu
2011 – Fidel Castro dao ostavku na položaj vođe Komunističke partije Kube

Rođeni:
1603 – Michel le Tellier
1787 – Deaf Smith
1793 – car Ferdinand I. od Austrije
1862 – Janko Ibler
1874 – Ernst Rüdin
1877 – Ole Evinrude
1897 – Peter de Noronha (katolički dobrotvor u Indiji)
1903 – Eliot Ness
1912 – Glenn Seaborg
1920 – nadbiskup kardinal Julien Ries
1920 – Lelja Dobronić
1922 – Erich Hartmann
1933 – Jayne Mansfield
1935 – Dudley Moore
1937 – Joseph Estrada
1949 – Paloma Picasso
1957 – Mukesh Ambani
1968 – Ashley Judd
1969 – Susan Polgar
1979 – Kate Hudson
1981 – Hayden Christensen

Umrli:
1012 – sv. Aelfheah od Canterburyja
1054 – papa sv. Leon IX.
1390 – Robert II. Stewart
1560 – Philipp Melanchthon
1588 – Paolo Veronese
1608 – Thomas Sackville, lord Dorset
1689 – kraljica Kristina Švedska
1768 – Canaletto
1791 – Richard Price
1813 – Benjamin Rush
1824 – lord Byron
1881 – Benjamin Disraeli
1882 – Charles Darwin
1906 – Pierre Curie
1955 – Jim Corbett
1967 – Konrad Adenauer
1975 – Percy Lavon Julian
1989 – Daphne du Maurier
1993 – David Koresh
2003 – Mirza Tahir Ahmad
2007 – Helen Walton