Umro mletački dužd Leonardo Loredan, čija je obitelj imala veliki zemljišni posjed oko Barbana u Istri – 1521.

Zanimljivo je da je duždeva plemićka obitelj Loredan u 16. stoljeću stekla posjed oko grada Barbana u Istri. Taj se zemljišni posjed prostirao uz Raški zaljev, oko Barbana i Raklja. Obitelj Loredan zadržala se kao zemljoposjednik na tom području sve do 1868. godine.

Na današnji dan 1521. godine umro je mletački dužd Leonardo Loredan. Duždevska je čast u Veneciji načelno bila doživotna pa je Loredan na položaju dužda bio do smrti, gotovo 20 godina nakon što je taj položaj preuzeo od svog prethodnika – Agostina Barbariga. Prosječno su mletački duždevi bili među najstarijim šefovima država u Europi, jer su na duždevski položaj obično birani u starijoj dobi. Tako je i Leonardo Loredan za dužda izabran kad je bio u 64. godini života. Uspio je poživjeti zatim sve do svoje 85. godine.

Leonardo Loredan bio je dužd od 1501. do 1521. godine, u vrlo važnom razdoblju povijesti Venecije. Naime, Mletačka Republika u tom je vremenu uspjela postići veliki teritorijalni opseg u Italiji, no tada su se ostale sile udružile protiv nje i gotovo je uništile u sudbonosnoj Bitki kod Agnadella. Prema Machiavelliju, Venecija je prilikom te bitke u jednom danu izgubila ono što je stjecala tijekom 800 godina. Postojala je opasnost čak i da bude dokrajčena, no na kraju se, na čelu s duždem Loredanom, izvukla iz pogibelji.

Dužd Loredan postao je zbog tog uspješnog mletačkog preživljavanja i oporavka jednom od najslavnijih figura u povijesti Republike. Znamenit je njegov portret koji je izradio Giovanni Bellini, a koji ga prikazuje s duždevskom kapom. Općenito je to do danas ostao jednim od najreproduciranijih duždevskih portreta uopće.

Zanimljivo je da je duždeva obitelj Loredan u 16. stoljeću stekla posjed oko grada Barbana u Istri. Taj se zemljišni posjed prostirao uz Raški zaljev, oko Barbana i Raklja. Obitelj Loredan zadržala se kao zemljoposjednik na tom području sve do 1868. godine, a u Barbanu je posjedovala svoju palaču (palaču Loredan).

Ostali događaji na današnji dan:
533 – Belizarova flota isplovila iz Konstantinopola
1788 – New Hampshire postao američka savezna država
1791 – Bijeg francuske kraljevske obitelji u Varennes
1813 – Bitka kod Vitorije (Napoleonski ratovi)
1824 – Egipatske snage zauzele grčki otok Psaru (Grčki rat za nezavisnost)
1826 – Grčka pobjeda nad Egipćanima (Grčki rat za nezavisnost)
1867 – Osnovan Ku-Klux-Klan
1877 – Smaknuti članovi udruženja Molly Maguires u SAD-u
1898 – SAD zauzeo Guam
1900 – Kina objavila rat petorim državama (SAD, Velika Britanija, Japan, Francuska i Njemačka)
1929 – Kraj Cristero rata u Meksiku
1942 – Sile osovine zauzele Tobruk
1948 – Predstavljena Long play (LP) ploča
1963 – Izabran papa bl. Pavao VI.
1970 – Proglašenje Nikole Tavelića svetim
1973 – Formirano pravilo opscenosti u američkom zakonu
1982 – Atentator na Ronalda Reagana John Hinckley oslobođen krivnje
1990 – Njemačka potvrdila granicu s Poljskom
1992 – Operacija Miljevci

Rođeni:
1002 – papa sv. Leon IX.
1639 – Increase Mather
1706 – John Dollond
1712 – Luc Urbain de Bouexic
1741 – Benedetto, vojvoda od Chablaisa
1759 – Alexander J. Dallas
1764 – admiral Sidney Smith
1791 – Robert Napier
1863 – Max Wolf
1870 – Clara Immerwahr
1880 – Josiah Stamp, lord Stamp
1882 – Lluís Companys
1884 – feldmaršal Claude Auchinleck
1891 – Pier Luigi Nervi
1892 – Reinhold Niebuhr
1905 – Jean-Paul Sartre
1912 – Kazimierz Leski
1919 – bl. Antonija Mesina
1931 – Zlatko Grgić
1946 – Maurice Saatchi, lord Saatchi
1953 – Benazir Bhutto
1955 – Michel Platini
1957 – nadbiskup kardinal Luís Antonio Tagle
1961 – Manu Chao
1967 – Yingluck Shinawatra
1982 – princ William
1986 – Lana Del Rey
1989 – Patrick Schönfeld

Umrli:
1040 – Fulk III. Nerra
1205 – Enrico Dandolo
1208 – Filip od Švapske
1305 – Vjenceslav II. od Češke
1377 – kralj Edward III.
1421 – Jean Le Maingre
1521 – Leonardo Loredan
1527 – Niccolo Machiavelli
1547 – Sebastiano del Piombo
1558 – Piero Strozzi
1582 – Oda Nobunaga
1591 – sv. Alojzije Gonzaga
1631 – John Smith
1652 – Inigo Jones
1738 – Charles Townshend, lord Townshend
1788 – Johann Georg Hamann
1810 – nadbiskup kardinal Giovanni Battista Caprara
1874 – Anders Jonas Ångström
1876 – Antonio López de Santa Anna
1893 – Leland Stanford
1908 – Nikolaj Rimski-Korsakov
1914 – Bertha von Suttner
1917 – Matthias Zurbriggen
1929 – Leonard Trelawny Hobhouse
1940 – Smedley Butler
1942 – Mihovil Pavlek-Miškina (pretpostavka)
1952 – Wop May
1954 – Gideon Sundback
1970 – Sukarno
1987 – Madman Muntz
2005 – nadbiskup kardinal Jaime Sin
2006 – Jared C. Monti
2008 – Kermit Love
2013 – Alen Pamić