Na današnji dan prije 102 godine u Velikom Trgovišću rođ...
Vilim Osvajač postao vojvodom od Normandije – 1035.
Njegovo vojvodstvo obuhvaćalo je vjerojatno oko 30,000 četvornih kilometara, a Normandija je tada predstavljala jednu od najmoćnijih organiziranih vojnih i političkih sila u Zapadnoj Europi, što joj je kasnije i omogućilo osvajanje Engleske.
Na današnji dan 1035. godine Vilim Osvajač postao je vojvodom od Normandije. U tom mu je trenutku bilo samo sedam ili osam godina pa je nastala problematična situacija. Naime, normanski i strani moćnici pokušali su se nametnuti na vlast, s obzirom na Vilimovu maloljetnost. Normandija je u to vrijeme bila moćno vojvodstvo, de facto nezavisno od Francuske. Dapače, predstavljala je jednu od najmoćnijih organiziranih vojnih i političkih sila u Zapadnoj Europi, što joj je kasnije i omogućilo osvajanje Engleske.
Vilim Osvajač rodio se u dvorcu Falaise (Château de Falaise) u središnjoj Normandiji. U Falaisu su u ranije imali sjedište normanski vojvode, a zanimljivo je da se mnogo kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata, ondje održala jedna od najtežih bitaka tijekom savezničkog iskrcavanja na Normandiju.
Vojvoda Vilim Osvajač konsolidirao je svoju vlast u Normandiji tek oko 1060. godine, kad je već bio u tridesetim godinama života. Njegovo vojvodstvo obuhvaćalo je vjerojatno oko 30,000 četvornih kilometara, a imalo je glavnu prijestolnicu u Rouenu. Osvajanjem Engleske 1066. godine Vilim je svoj posjed višestruko povećao, a u Westiminsteru je čak i krunjen za engleskog kralja.
Ostali događaji na današnji dan:
324 – Bitka kod Hadrijanopola
1234 – Sveti Dominik proglašen svecem Katoličke Crkve
1503 – Umro veliki meštar kardinal Pierre d’Aubusson
1608 – Osnovan grad Québec
1754 – Bitka kod Fort Necessityja
1778 – Britanci počinili masakr u Dolini Wyoming
1819 – Osnovana prva štedionica u SAD-u
1849 – Vojska francuskog cara Napoleona III. osvojila Rim
1852 – Osnovana druga po redu američka kovnica (San Francisco)
1863 – Neuspjeli Pickettov napad i završetak Bitke kod Gettysburga (Američki građanski rat)
1866 – Bitka kod Königgratza (Sadove)
1876 – Dojavljeno Gospino ukazanje u Marpingenu
1886 – Karl Benz predstavio prvi automobil na svijetu
1890 – Idaho postao američka savezna država
1914 – Sporazum o autonomiji Tibeta
1940 – Britanski napad na flotu Vichyjevske Francuske kod Mers El Kébira
1962 – Kraj Građanskog rata u Alžiru
1973 – Započela konferencija u Helsinkiju
1988 – Otvoren most Fatih Sultan Mehmet u Istanbulu
1991 – JNA okupirala Baranju
1996 – „Kamen sudbine“ vraćen u Škotsku
Rođeni:
1423 – kralj Luj XI.
1518 – Li Shizhen
1728 – Robert Adam
1738 – John Singleton Copley
1883 – Franz Kafka
1886 – Raymond A. Spruance
1920 – Žarko Dolinar
1948 – Kostadinka Velkovska
1951 – Jean-Claude Duvalier
1962 – Tom Cruise
1964 – Joanne Harris
1968 – Ramush Haradinaj
1971 – Julian Assange
1973 – Ivana Plechinger
1984 – Marko Tolja
1987 – Sebastian Vettel
Umrli:
72 – sv. Toma, apostol (tradicionalan datum)
458 – sv. Anatolije, patrijarh Konstantinopola
1503 – veliki meštar kardinal Pierre d’Aubusson
1642 – Marija Medici
1749 – William Jones
1778 – Anna Maria Mozart
1795 – Antonio de Ulloa
1904 – Theodor Herzl
1904 – Edouard Beaupré
1916 – Hetty Green
1918 – sultan Mehmed V.
1933 – Hipólito Yrigoyen
1935 – André Citroën
1937 – Jacob Schick
1942 – maršal Louis Franchet d’Espèrey
1969 – Brian Jones
1977 – Aleksandar Volkov
1984 – Anton Dolenc
2003 – nadbiskup Gaetano Alibrandi
2005 – Gaylord Nelson
2012 – Sergio Pininfarina
ZADNJE VIJESTI
Jedna neodigrana utakmica od prije 30 godina ušla je u ško...
Na mjestu gdje su 9. svibnja 1991. godine Šuičani zaustavi...
Na današnji dan prije 44 godine u Ljubljani je umro Josip B...