Zaslugom sluge Božjeg Roberta Schumana osnovana prajezgra Europske unije – 1951.

Sjedište prve konkretne organizacije iz koje je kasnije nastala Europska unija - Europske zajednice za ugljen i čelik - bilo je u Luksemburgu, i to u zgradi koja uvelike sliči dvorcu (sadrži i kulu visine oko 46 metara).

Na današnji dan 1951. godine osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik, jezgra iz koje je kasnije nastala Europska unija. Radilo se o prijelomnom povijesnom događaju, jer je ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik bio ujedno i prvi veliki ugovor u povijesti europskih integracija, a kojim je osnovana konkretna zajednica. Taj je ugovor poznat i pod nazivom Pariški ugovor, prema lokaciji na kojoj je potpisan. Smatra se da je Europska zajednica za ugljen i čelik bila ujedno i prva međunarodna organizacija zasnovana na načelu nadnacionalnosti.

Europsku zajednicu za ugljen i čelik osnovalo je šest država, koje se zbog toga smatra i prajezgrom Europske unije. Bile su to: Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Ugljen i čelik bile su strateške sirovine, a smisao osnivanja zajednice bilo je, između ostaloga, onemogućavanje ponovnog izbijanja sukoba između Nijemaca i Francuza (od završetka Drugog svjetskog rata bilo je do tada prošlo samo oko šest godina). Sjedište Europske zajednice za ugljen i čelik bilo je u Luksemburgu, i to u zgradi Državne štedionice. Ta zgrada stilski pripada neorenesansnom stilu, a uvelike sliči dvorcu (sadrži i kulu visine oko 46 metara). Prva osoba na čelu Europske zajednice za ugljen i čelik bio je Jean Monnet, koji je time bio i prvi čelni čovjek u povijesti europskih integracija. Od osoba zaslužnih za uspostavu Europske zajednice za ugljen i čelik osobito treba istaknuti Roberta Schumana, koji je rođenjem bio upravo iz Luksemburga. Zanimljivo je da Schuman ima danas u Katoličkoj Crkvi naslov sluge Božjeg, jer je pokrenut proces za njegovo proglašenje svetim (kanonizaciju).

Ostali događaji na današnji dan:
1025 – Okrunjen prvi poljski kralj Boleslav Hrabri
1417 – Burggrof Friedrich VI. formalno postao knezom izbornikom Brandenburga
1518 – Bona Sforza okrunjena za poljsku kraljicu
1558 – Umrla Rokselana (Hürrem), supruga sultana Sulejmana Veličanstvenog
1775 – Prvi pokreti vojske u Američkom ratu za nezavisnost (patriot Paul Revere)
1827 – Osnovan Hrvatski glazbeni zavod
1881 – Odmetnik Billy the Kid pobjegao iz zatvora
1897 – Započeo Grčko-turski rat
1906 – Potres u San Franciscu
1909 – Ivana Orleanska proglašena blaženicom Katoličke crkve
1923 – Otvoren Yankee stadion u New Yorku
1924 – Objavljena prva knjiga s križaljkama (u SAD-u)
1942 – Prvo američko bombardiranje japanskog otočja (Doolittle napad na Tokio)
1945 – Preko tisuću bombardera napalo njemački otočić Helgoland
1946 – Prvo zasjedanje Međunarodnog suda u Haagu
1954 – Nasser osvojio vlast u Egiptu
1955 – Konferencija u Bandungu
1961 – Bečka konvencija o diplomatskim odnosima
1980 – Stvorena država Zimbabve
1981 – Najduža profesionalna baseball utakmica u povijesti
1983 – Napad na američku ambasadu u Bejrutu
1988 – Najveća pomorska bitka od Drugog svjetskog rata (Perzijski zaljev)
1996 – Izrael napao UN-ov kamp u Libanonu

Rođeni:
1480 – Lucrezia Borgia
1590 – sultan Ahmet I.
1648 – Jeanne Guyon
1725 – veliki meštar Emmanuel de Rohan-Polduc
1740 – Sir Francis Baring
1771 – Karl Philipp Schwarzenberg
1797 – Adolphe Thiers
1819 – Franz von Suppé
1863 – grof Leopold Berchtold
1874 – Ivana Brlić-Mazuranić
1902 – Menachem Mendel Schneerson
1904 – Drago Gervais
1927 – Samuel P. Huntington
1927 – Tadeusz Mazowiecki
1940 – Joseph L. Goldstein
1942 – Jochen Rindt
1944 – Robert Hanssen
1947 – James Woods
1956 – Eric Roberts
1960 – Đurđa Adlešić
1963 – Conan O’Brien
1964 – Niall Ferguson
1969 – princeza Sayako
1970 – Saad Hariri
1979 – Kourtney Kardashian

Umrli:
1567 – Wilhelm von Grumbach
1618 – bl. Marija od Utjelovljenja (Barbe Jeanne Avrillot)
1636 – Julius Caesar
1696 – Marie de Rabutin-Chantal, markiza de Sévigné
1732 – katolički redovnik Louis Feuillée
1763 – Marie-Josephte Corriveau
1802 – Erasmus Darwin
1873 – Justus von Liebig
1898 – Gustave Moreau
1906 – isusovački general Luis Martín
1942 – Gertrude Vanderbilt Whitney
1945 – John Ambrose Fleming
1945 – princ Vilim od Wieda
1947 – Jozef Tiso
1958 – general Maurice Gamelin
1964 – katolički svećenik Albe Vidaković
1986 – Marcel Dassault
2002 – Thor Heyerdahl
2011 – Ivica Vidović
2013 – Ilona Edelsheim-Gyulai