googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
Foto: Pixabay

Struka dala objašnjenje kako zainteresirati djecu za čitanje

Autor: dnevno.ba

Ako se i vaše dijete muči s lektirom, ako razmišljate kako ga općenito zainteresirati za knjigu, poslušajte što su rekle dvije stručnjakinje za čitanje u dječjoj dobi, piše HRT.

Katkad nam se čini da knjige gube utrku s digitalnim medijima. Ipak, književne znanstvenice Anda Bukvić Pažin i Marija Ott Franolić vjeruju u knjigu i potiču djecu na čitanje. O tome pišu u knjizi “Velika važnost malih priča”. Kako od malih nogu stvarati čitatelje?

– Uz puno strpljenja, puno pomnje, puno čitanja i pričanja od strane roditelja. Djeca koja vide roditelje kako čitaju, a nisu cijelo vrijeme zauzeti mobitelima ili odsutni, veća je vjerojatnost da će sami posegnuti za knjigom. Dakle, vrijeme, vrijeme, vrijeme i strpljenje, strpljenje, strpljenje, rekla je Anda Bukvić Pažin.

Govor nam je urođen, ali čitanje nije. Zato moramo odmalena mozak pripremati za tu složenu vještinu. A koristi od čitanja su mnogobrojne.

– Dobrobiti koje se najčešće spominju su kritičko mišljenje i empatija. Mi kad smo izloženi tekstovima to nam onda omogućuje da proživimo puno više života nego bismo ih u svom životu proživjeli. Čitanje nam gradi vokabular, a što više riječi znamo, više misli možemo imati, a što više misli imamo, onda naš mozak može otići na mjesta na koja nam tijelo možda neće u određenom trenutku doći, istaknula je Anda Bukvić Pažin.

Foto: Pixabay

Slikovnice

Nezaobilazne su i slikovnice, prve dječje knjige.

– Slikovnice imaju čaroliju, imaju određenu umjetnost koja je djeci zanimljiva i koja potiče ovu motivaciju za slušanje priča, a priče su zapravo nešto čime smo okruženi u svakodnevici. Priča, kako kaže Peter Biksel, smiruje kaos svijeta, u priči je sve strukturirano, dodala je.

Autorice misle da je pristup lektiri u školama djelomično zastario.

– Ima puno dobrih stvari u današnjem sustavu, ali ima i puno onih koje bi trebalo mijenjati, a uglavnom se tiču činjenice da je većini djece lektira tlaka. I ne samo da je djeci lektira tlaka, već je i roditeljima lektira tlaka. Tako da onda cijele obitelji čitaju i plaču i onda kad dođu u školu onda odgovaraju tu lektiru po točno utvrđenim pitanjima, znači ta pitanja koja su – bilješka o piscu, motivacija, karakteristike likova… To bi trebalo razbiti i skupa s učenicima kreirati podtekst o lektiri koji će biti i njima samima zanimljiv, smatra Anda Bukvić Pažin.

Djecu treba pitati i kakve im je osjećaje čitanje izazvalo. A knjiga će im biti zanimljivija ako je mogu povezati s nečim što već znaju iz vlastita života.

– Zato je bitno da čitaju i puno novih tekstova, a ne samo ove stare kanonske, i bitno je da sami biraju, istaknula je Anda Bukvić Pažin.

Kako, dakle, zainteresirati djecu za knjigu?

– Mislim da je važno djeci čitati svaki dan. Čitanje treba postati navika i treba gledati što djecu interesira, koji su njegovi interesi i onda im prema tome nuditi knjige koje će im biti zanimljive, koje će im biti smiješne, smatra Marija Ott Franolić, književna kritičarka i teoretičarka.

Ova je popularno-znanstvena knjiga i može je čitati svatko. Namijenjena je roditeljima, odgojiteljima, nastavnicima u školi i knjižničarima.

– Mi smo u knjigu stavili brojne knjige koje se i nama sviđaju zato što želimo da funkcionira kao nagovor na čitanje, kaže.

Foto: Pixabay

Politička korektnost

Danas se tzv. politička korektnost proteže i na literaturu.

– Ja mislim da je politička korektnost neka vrsta pomodnosti. Smatra se korektnim izbaciti iz književnih djela neke riječi koje smatramo da su nekorektne ili da bi nekoga mogle uvrijediti… Ja osobno mislim da to nije dobro zato što umjetnost nam treba kao nešto što nije život. A politička korektnost je zapravo neka vrsta cenzure, kaže Marija Ott Franolić.

Razgovor smo vodili u Dječjoj knjižnici Marina Držića u Zagrebu. Sva djeca trebala bi biti učlanjena u knjižnicu, smatraju naše sugovornice.

– Neće sva djeca steći naviku čitanja kod kuće, nažalost. I zato je važno da škole na nastavi budu mjesta poticanja čitanja, da se u školama čitanje ne potiče samo unutar hrvatskog jezika, nego u svim predmetima i da škola bude na neki način zadužena za to da povezuje djecu s knjižnicom, istaknula je Marija Ott Franolić.

Često djecu nije lako potaknuti na čitanje. Ipak, privikavajte ih na knjigu, poručuju Anda i Marija, pa i kad ide teško – ne odustajte!

Želite smanjiti stres? Čitajte

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});