AKADEMIK DURAKOVIĆ: Upozoravao sam na fatalnu pogrešku s prodajom najkvalitetnijeg zemljišta Arapima!

SARAJEVO - U više navrata sam kritički pisao o prodaji ogromnih površina najkvalitetnijeg zemljišta strancima s kojima nemamo uspostavljen reciprocitet na toj osnovi. To je jedna od dugoročno fatalnih grešaka, pogubnih za interese građana BiH, naročito Bošnjaka. I o drugoj temi koja je izuzetno važna za društveno-politički kontekst u BiH pisao sam u više navrata, a tiče se migrantske krize kojoj smo izloženi kao golemoj prijetnji. Gomilanje migranata, u desetinama tisuća, u ovoj zemlji koja je vjerski i etnički podijeljena, konfliktna, koja je pravno, ekonomski i politički neuređena, predstavlja strašnu prijetnju sigurnosti njenih građana, pa i opstanku same BiH, rijetka je smirena prosudba iz nabrijanog sarajevskog miljea koju je u košmaru utrkivanja ‘razapinjanja’ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona tijekom prošlog vikenda plasirao bošnjački akademik Esad Duraković.

Sagledati cijeli kontekst

Iako je Macrona oslovio licemjerom, on je zapravo poručio javnosti iza zatamnjenih stakala kako ne treba srljati, površno gledati na ozbiljne stvari nego se prizemljiti i sagledati cijeli kontekst zabrinjavajuće poruke iz Pariza.

Duraković upozorava “kako su institucije BiH potpuno neadekvatno reagirale na migranstki val. Naime, umjesto da problem svakodnevno ispostavljaju Europi, oni su zabavljeni brigom kuda i kako po Federaciji (ne i u RS!!) rasporediti izbjegličke kampove, pa još primaju europske bjelosvjetske birokrate da im ovdje u BiH pametuju o humanosti dok iste te europske birokrate i licemjeri ogradili žicama čitave države pred migrantima”.

Francuski predsjednik Emannuel Macron je zabio prst u oko jednom, samozvanom patriotskom, dijelu naše države kada je poručio da je BiH “tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku”. Dodao je da se BiH sučeljava s problemom džihadista povratnika.

“Uvjeren sam da, prvo, moramo reformirati svoje procedure za članstvo u EU jer one više ne služe svrsi. Nisu strateške. Također nisu ni političke, već su previše birokratske i nepovratne, a morate biti u stanju da u nekim trenucima razmotrite pitanje reverzibiliteta. Drugo, ako ste zabrinuti za ovu regiju (Zapadnog Balkana), glavno pitanje nisu ni Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista, je Bosna i Hercegovina”, procjene su francuskog predsjendika koje su u političkom Sarajevu, za razliku od Banja luke i Mostara, izazvale salvu frustracija.

Predsjednik Macron nije rabio egzaktne brojčane pokazatelje, ali je generalno upozorio kakva je, po njemu, sigurnosna slika našeg društva i kakav je mogući rizik kada se vrate već iskusni i rutinirani ratnici s Bliskog istoka. Ali, nisu samo ISIL-ovci sigurnosni izazov i prijetnja za ovu malu, rovitu državicu opterećenu teškim političkim problemima i podjelama.

Uz granicu s Hrvatskom se učahurilo nekoliko tisuća migranata iz više zemalja Bliskog i Srednjeg istoka koji po svaku cijenu žele prodrijeti u Zapadnu Europu. Tko sa sigurnošću može kazati da među njima nema, ili možda neće biti i potencijlanih ubojica.

-Ako je netko mjerodavan govoriti o radikalno islamskom terorizmu u BiH, onda je to Emmanuel Macron. Svi teroristički napadi koje su u Francuskoj počinili islamski teroristi imaju poveznicu sa BiH. Sarajevska politička i medijska javnost može zabijati glavu u pijesak, ali ovo su činjenice, rijetka je politička raščlamba iz hrvatskih političkih centrala u BiH koju je javnosti ponudila Hrvatska republikanska stranka.

Oprečne reakcije

Na ovom trusnom području, koje je i bez Macronovoh ocijena za mnoge druge „bure baruta“, lako je vatru zapaliti. Dopustivio je argumentima obarati nečije tvrdnje i poruke, međutim, zapanjujuće su brzoplete, površne, jednostrane pa i militatne reakcije na istup Emmanuela Macrona od strane, uglavnom, bošnjačkog političkog, intelektulanog i vjerskog establišmenta.

Malo je smirenih i dubljih analiza, uglavnom se zapjenilo bez da se itko ozbiljno zapitao da li u svemu ima barem nešto od činjenica. Predsjednik tako velike i ozbiljne države u kojoj, na kraju krajeva, živi najveći broj muslimana u Europi se ne zalijeće u sigurnosnim procjenama i teško se oteti dojmu da on ipak ima nešto napisano i na papiru što mi ovdje možda ne znamo ili netko moguće čak i skriva.

Ali, neki su krugovi u BiH majstori huškanja i pravljenja od provjerenih prijatelja nedokazanih neprijatelja. Lako se sjetiti histerije koju je izazvao austrijski kancelar Sebastian Kurz kada je upozorio da neki moćni i radikalni arapski krugovi financiraju pokrivanje muslimanski u BiH. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić je uistinu reagirao državnički, onako kako je praksa u komuniciranju između ozbiljnih i prijateljskih država.

Pozvao je francuskog veleposlanika u BiH Guillauma Roussona da hladnih glava razmijene informacije i da mu Macronovova produžena ruka u našoj prijestolnici isprve pojasni što je to predsjednik Francuske mislio pod ‘tempiranom bombom’ i što eventualno od argumenata ima, a da naše institucije ne znaju.

Generalno, reakcije i komentari u BiH su oprečni, ovisno s kojeg područja dolaze i iz koje nacionalne zajednice. U političkom Sarajevu je Macron već proglašen urotnikom, u Banjoj luci mu Dodik i njegovi suradnici „zahvaljuju“ što je ogolio ozbiljni problem, a u Mostaru hrvatske političke elite uglavnom se ustežu od komentara.

Smišljena reakcija?

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije nasjeo na novinarske znatiželje i navođenje pa je mudro i racionalno ustvrdio kako ne zna što je mogao biti motiv Macronu i u čije je interese takvo nešto trebalo poslužiti.

– Apsolutno ne prihvaćam i odbijam takve konotacije. Ako je mislio na povratak boraca, državljana BiH, sa sirijskog ratišta, mogu da kažem da onda Francuska ima pa skoro deset puta više takvih boraca. Ne znam po čemu bismo mi zbog tih boraca bili tempirana bomba, a Francuska ne, podvukao je Mektić, strogo se ograničavajući na potencijalne prijetnje ISIL-ovaca i ostavljajući dvojbu i o drugim motivima i sigurnosnim silnicama francuskog predsjendika.

Ali, bivši veleposlanik BiH u Francuskoj Slobodan Šoja, koji zasigurno briljantno poznaje manire predsjednika Francuske smatra da je Marconova izjava pripremljena i dobro osmišljena, te da nije iznesena u javnost bez razloga. Tvrdi da je Macron taj koji nastoji preuzeti kormilo EU, te od Francuske napraviti zemlju koja će u Europi imati mnogo snažnije mjesto.

– Mislim da ovo što je rekao nije nimalo bezazleno. I ne mislim čak da je on mislio samo na BiH, on je mislio na sve zemlje u koje se vraćaju, a mnogo više ima Francuza koji se vraćaju sa sirijskog ratišta nego džihadista koji dolaze u BiH, između redaka poziva na kompleksniju, dublju analizu Šoja.

Dodaje da bi bolje bilo da “spustimo loptu i da o ovim stvarima raspravljamo hladne glave, na što je moguće profesionalniji način”.

U nekim sarajevskim krugovima, međutim, upozoravaju i na religijsku zavjeru iz Pariza i nekorektan odnos spram muslimana na jugoistoku Europe.

-Nije dobra poruka da se i u premisama šalje poruka da se na one zemlje koje imaju značajniju ili većinsku muslimansku populaciju gleda kroz drugačije kriterije na putu integracija u EU. To je opasna poruka s dalekosežnim posljedicama koja potkopava temeljne evropske vrijednosti i sve što smo znali o europskoj budućnosti Balkana, prepoznaje svojevrsnu dvoličnost i zapadnjačku urotu Muhamed Jusić, važni suradnik reisa IZ u BiH.

Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, smatra skandaloznim neutemeljene i netočne tvrdnje francuskog predsjednika. U ovom slučaju, kaže, riječ je o licemjerstvu i namjeri da se ozbiljna šteta nanese BiH iz političko-religijskih razloga.

– Svjesno je htio da nanese štetu BiH kao zemlji, iz razloga koji potpomažu ovu politiku, a to je da se jednostavno dođe u fazu kada bi naša država, uz sve svoje probleme, došla u poziciju da bude destruisana iznutra, ali i izvana, kako bi se regionalna pitanja mogla na drugačiji način riješiti, smatra Ahić.

-Neadekvatno je i reagiranje IZ u BiH, moram to reći sa žaljenjem. Ona u više navrata apelira na human odnos prema migrantima i pri tome eksplicite odriče svaku političku konotaciju ove krize, što je i pogrešno i netočno, jer kriza je od početka do kraja, primarno, politička, a njen humani aspekt je sekundaran, smatra akademik Esad Duraković.

Istina često zaboli. Međutim, državnici moraju znati komunicirati i argumentirano raspraviti kritične situacije. Najlakše je stvari zamaskirati i izmanipulirati javno mnijenje. Zato su prijedlozi da se uputi poziv predsjedniku Macronu da dođe u Sarajevo posve inteligentni. Ali, prije toga naravno treba formirati Vijeće ministara, a ne taj i slične probleme gurati pod tepih, a frustracije usmjeravati na Francusku i Macrona.