Građani BiH drugi po broju zahtjeva za priznavanje diploma u Njemačkoj

BERLIN - Sustav priznavanja diploma fakulteta i stručnih škola stečenih izvan Njemačke prilično je složen.

I pored toga, stanovnici zemalja Zapadnog Balkana su u samom vrhu liste podnijetih zahtjeva za priznanje u 2018. U Njemačkoj je tijekom 2018. godine podnijeto ukupno 50.514 zahtjeva za priznanje inozemnih diploma o stručnoj kvalifikaciji.

Najviše njih iz Sirije – 6.498, na drugom mjestu je Bosna i Hercegovina sa 4.392, a na trećem – Srbija s 3.291 zahtjevom.

Tako na listi prednjače zemlje koje su izvan Europske unije. Slijede Poljska i Rumunija, potom ponovo zemlja izvan EU – Filipini, a poslije Ukrajine, Albanije i Rusije dolazi desetoplasirana Hrvatska sa 1.251 zahtjevom.

I dalje dug put do vize

Iako njemačko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da je olakšan postupak stjecanja boravišne dozvole u Njemačkoj za ljude sa Zapadnog Balkana, procedura oko izdavanja vize i dalje nije kratka. Svaki kandidat svoj zahtjev za vizu zajedno sa svim potrebnim dokumentima i potvrdom poslodavca mora podnijeti u njemačkom predstavništvu u svojoj zemlji. Dokumenti se potom provjeravaju i to može potrajati – bez obzira na to što već gotovo dvije godine nije potrebna preliminarna suglasnost njemačke Agencije za rad.

Posebno je kada su u pitanju fakultetske diplome potrebno voditi računa o razlici između “vođenja akademske titule” i potpunog priznanja diplome. Priznanje diplome podrazumijeva da se ona tretira jednako kao diploma njemačkog sveučilišta i to nije laka procedura posebno kada je riječ o društvenim znanostima.

“Vođenje akademske titule” je, pak, moguće, tako što se pored naziva titule u zagradi obavezno ispisuje ime grada gdje je sjedište dotičnog sveučilišta. To znači da nije potrebno sravnjivanje razine akademskog znanja, ali i da Njemačka ne odgovara za kvalitetu diplome; na poslodavcima je da odluče hoće li i pod kojim uvjetima zaposliti takve stručnjake (npr. ukoliko se radi o liječnicima).
Pravila za starije od 45 godina

Prema stručnjaku Njemačkog instituta za gospodarstvo, Vida Gajs-Tenea, najveći broj došljaka s Balkana ima srednje kvalifikacije, dakle nema diplomu visoke škole, već je uglavnom riječ o diplomama neke zanatske škole.

Važno je i dobro poznavanje njemačkog jezika: u nekim oblastima je dovoljno znati osnove jezika, za zapošljavanje je potrebna razina B1, a za mjesto u obrazovanju B2.