Izetbegović: Podrška Rezoluciji UN-a je pitanje istine, humanosti i podrške obiteljima žrtava

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pisma ministrima vanjskih poslova svih država članica Ujedinjenih naroda u kojima je zatražio podršku za usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Izetbegović se ministrima obratio u svojstvu bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u dva mandata, kao predsjednika najveće političke stranke u našoj zemlji koja u najvećoj mjeri artikulira političku volju Bošnjaka, ali prije svega kao čovjek i pripadnik naroda nad kojim je 1995. godine počinjen genocid, saopćeno je iz SDA.

– Kao što znate, Generalna skupština Ujedinjenih naroda uskoro bi trebala izglasati Rezoluciju kojom bi se trajno očuvalo sjećanje na žrtve genocida počinjenog u srpnju 1995. godine u “Zaštićenoj zoni UN-a – Srebrenica”, kojom se osuđuje negiranje genocida. i veličanje počinitelja tog strašnog zločina – stoji u pismu.

Kako se dodaje, Bosna i Hercegovina je u periodu od 1992. do 1995. godine bila izložena brutalnoj agresiji, koja je bila praćena najtežim ratnim zločinima. U pokušaju pripajanja dijela Bosne i Hercegovine Srbiji, uz potporu tadašnjeg srpskog režima na čelu sa Slobodanom Miloševićem, snage bosanskih Srba sustavno su provodile masovne zločine na teritoriju koji su kontrolirali, uključujući etničko čišćenje nesrpskog stanovništva, masovna silovanja i zatvaranja u koncentracijske logore. U zločinačkom pohodu uništene su sve bogomolje Bošnjaka (muslimana) i Hrvata (katolika).

Zločini su činjeni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Glavni grad Sarajevo bio je pod opsadom gotovo četiri godine, tijekom kojih je granatama i snajperima ubijeno više od 11.000 ljudi, među kojima 1.601 dijete.

Genocid u Srebrenici bio je vrhunac zločinačkog projekta političke i vojne elite bosanskih Srba na čelu s Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

– Posebno je važno napomenuti da je opkoljena enklava Srebrenica Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a 16. travnja 1993. godine proglašena “zaštićenom zonom UN-a”, te da je nakon toga demilitarizirana. Tisuće civila i izbjeglica iz okolnih mjesta potražilo je utočište u Srebrenici, pod zastavom i zaštitom UN-a. U brutalnom napadu na enklavu, u samo nekoliko dana u srpnju 1995. godine, ubijeno je više od 8.300 zarobljenih muškaraca i dječaka. Njihova su tijela pokopana u masovnim grobnicama. U pokušaju prikrivanja počinjenog zločina, zločinci su dodatno skrnavili masovne grobnice premještanjem tijela po dolinama i brdima istočne Bosne, u sekundarne i tercijarne masovne grobnice. Brojni su primjeri da su ostaci jedne žrtve pronađeni na dva, tri ili čak četiri različita mjesta. Mnoge žrtve ni do danas nisu pronađene – navodi Izetbegović u pismu.

Dodao je kako je genocid u Srebrenici povijesna i pravna činjenica utvrđena brojnim presudama pred dva suda Ujedinjenih naroda: Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da su genocid nad Bošnjacima u Srebrenici počinili pripadnici tzv. „Vojske Republike Srpske“ i policije Republike Srpske (danas jednog od entiteta u BiH nastalog potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma), te da je Republika Srbija odgovorna za nespriječavanje genocida.

– Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju za udruženi zločinački pothvat, genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine osuđen je gotovo cijeli srpski politički i vojni vrh. Nažalost, godinama nakon presuda međunarodnih sudova UN-a, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao i u Republici Srbiji, izostalo je suočavanje s gorkom istinom – navodi se u pismu.

Naprotiv, ističe Izetbegović u pismu, politički lideri bosanskih Srba i Republike Srbije uporno i sustavno negiraju genocid i veličaju njegove počinitelje. Kao primjere veličanja ratnih zločinaca naveo je da je 2016. godine Narodna skupština Republike Srpske odlikovala Radovana Karadžića, kojeg je Međunarodni kazneni sud u Haagu osudio na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti, te da je u brojnim gradovima entiteta Republika Srpska i Srbija spomen-ploče i murali s likom Ratka Mladića, osuđenog na istu kaznu pred istim sudom za iste zločine, uz poruku da je on heroj.

– Negiranje genocida u Srebrenici i veličanje njegovih počinitelja razlozi su zbog kojih je potrebno da Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvoji Rezoluciju. Bit će to nova prilika za suočavanje s istinom i nova prilika za pomirenje. Ovo je također prilika da se ponovi kako je odgovornost za počinjeni genocid na dijelovima tadašnjeg srpskog režima, a ne na cijelom narodu. To pomaže srpskom narodu, odbacujući narativ koji mu politički vrh uporno nameće kako bi opravdao zločine Miloševićevog i Karadžićevog režima, među kojima su i neki od sadašnjih političara u Srbiji – dodaje se u pismu.

Rezolucija upućena Generalnoj skupštini UN-a

Kako se dalje navodi, Rezolucija će biti upućena Generalnoj skupštini UN-a nakon priprema koje traju od 2022. godine, a sponzorirat će je 22 zemlje.

– U normalnim okolnostima i u normalnom svijetu ne bi bilo potrebe za ovakvim pismom u kojem se traži podrška istini, pravdi, međunarodnom pravu i civilizacijskim vrijednostima. No, okolnosti nisu takve, jer sljedbenici politike odgovorne za genocid, koji još uvijek vode Srbiju i bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, uz potporu Rusije, po svaku cijenu žele osporiti ili spriječiti njegovo donošenje – navodi se u pismu.

Članice UN-a pokušavaju zastrašiti, kako se dodaje, tvrdnjama da bi usvajanje Rezolucije moglo dovesti do destabilizacije u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana ili da bi stigmatiziralo cijeli srpski narod. Takve tvrdnje su vrhunski cinizam. Neprihvatljivo je da oni koji negiraju genocid i slave ratne zločince prijete i zastrašuju članice UN-a tvrdnjama da podsjećanje na istinu o genocidu može dovesti do sukoba i destabilizacije. To nije istina i to ne može i ne smije biti princip po kojem UN djeluje.

– Čini mi se primjerenim citirati američkog profesora Gregoryja Stantona koji poricanje označava kao desetu, posljednju fazu genocida, a najbolje opisuje aktere koji žele osporiti donošenje Rezolucije: „Poricanje je zadnja faza, koja traje dugo i uvijek slijedi genocid. To je jedan od najsigurnijih pokazatelja budućih genocidnih namjera – dodao je Izetbegović.

U pismu je naveo da počinitelji genocida kopaju masovne grobnice, spaljuju tijela, pokušavaju sakriti dokaze i zastrašivati ​​svjedoke. Negiraju da su počinili bilo kakav zločin i često za ono što se dogodilo krive žrtve. Blokiraju kriminalističke istrage i nastavljaju vladati dok ih nasilno ne skinu s vlasti.

– Upućujem Vam molbu za podršku Vaše zemlje za usvajanje rezolucije kojom se 11. juli proglašava “Međunarodnim danom sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” u Generalnoj skupštini UN-a. Podrška Rezoluciji nije ni geopolitičko ni sigurnosno pitanje. Riječ je o jednostavnoj istini, ljudskosti i podršci obiteljima žrtava, čije je dostojanstvo svakodnevno na udaru negatora genocida – zaključuje Izetbegović u pismu upućenom ministrima vanjskih poslova svih država članica Ujedinjenih naroda.

Rusija pokrenula raspravu u Vijeću sigurnosti UN-a o stanju u Bosni i Hercegovini