KOMENTAR DANA: Medijski naslovi i vijesti, objektivno, tjeraju na crnilo

SARAJEVO - Vijesti treba čitati cijele a ne zaključivati prema naslovima. Naslovi ionako znaju biti bombastični i svrha im je privući klik a u samoj vijesti ne mora biti potanko objašnjeno ono što je samim naslovom prikazano. No, to je cilj uglavnom tabloida koji uglavnom imaju takve, bombastične naslove i tekst veličine 'makova zrna' s obično popratnom fotografijom veličine, u usporedbi s makovim zrnom, lubenice pred branje.I u samoj vijesti se može ponekada pronaći nešto „između redova“, možda nekada autor naginje na nečiju stranu, vjerojatno se nekada dogodi i nedorečenost koja se može pojaviti zbog pomanjkanja informacija ili jednostavno autor teksta nema svoj dan ni dovoljno inspiracije, a sigurno ima i onih vijesti koje analitički objašnjavaju o čemu se govori te im je naslov uvod u priču kao istaknuti dio teksta koji potanko objašnjava o čemu se čitatelj može informirati.

Televizijske emisije a poglavito dnevnici u svojih pola sata do 45 minuta obično donose kraća izvješća ili nešto duže reportaže o najvažnijim događajima dana. Radijske vijesti su još kraće. Zato u dnevnim novinama postoji prostor za iscrpno informiranje čitatelja o brojnim događanjima dana kao i pojedinačni prostor na pola, jednoj cijeloj ili po potrebi i više stranica, za izvješća i teme koje zahtijevaju podrobniju analizu. Novine su i medij kojem se čitatelj može vratiti lakše nego drugim, elektronskim medijima i reprizama emisija jer se u novinama može isto pročitati više puta a novine možemo i sačuvati.

Tako se dogodi da u vremenskom roku od nekih petnaestak dana samo malo pažljivijim praćenjem čitatelj dođe do saznanja da je, ako je vjerovati novinskim naslovima i tekstovima, stanje u Bosni i Hercegovini uistinu alarmantno zabrinjavajuće a u isto vrijeme i zbunjujuće. Normalno je da medij nesklon vlasti donosi one vijesti i teme koje upućuju na bezidejnost iste da pokrene stvari na bolje, ali čak se dogodi i medijima koji su načelno blizu vlasti ili jednom njenom dijelu da, vjerojatno ne htijući, s nekoliko naslova i tekstova u vremenskom razmaku od maksimalno dva tjedna ili, po potrebi, pola godine, ispriča jednu kratku priču u kojoj je sve rečeno pa neka je kratka. Nešto u maniri Hemingwaya.

Nekoliko priča o povratku iseljenih Bosanac i Hercegovaca, o vraćanju života na pašnjake ili voćnjake, o gubitku duše vani po njemačkim bauštelama ili na irskom zelenilu, ne mogu se usporediti sa stvarnim stanjem u Bosni i Hercegovini koje žitelji ove države osjećaju na vlastitoj koži. Dio tih osjećaja je javno dostupan i u medijima prikazan kroz period od desetak dana sa nekoliko zanimljivih naslova koji, ne nužno kronološkim redom, pričaju tu priču o životu u Bosni i Hercegovini.

Ovo je ta priča sastavljena od nadnaslova, naslova i podnaslova iz dvaju hercegovačkih dnevnih listova u roku od nekoliko tjedana, priča koja govori o općem stanju u državi, njenoj demografskoj slici koja je najuže vezana za ekonomsko stanje, društvenim odnosima s naglaskom na političke i o jednoj prirodnoj anomaliji jer i priroda je poprimila državom inspirirano ponašanje.Dakle, sljedeće su sve novinski naslovi, nadnaslovi i podnaslovi.

Nedostaje radne snage u BiH, ugostitelji ostaju bez radnika, nema kuhara, konobara, građevinara… Hrvata katolika danas kao kada je završila osmanlijska okupacija. Ako bi se stekli uvjeti, u BiH bi se vratilo oko 40 posto mladih. Život na kredit, i gume na autu uzimaju se na rate. Odgovor SDP-a i Naše stranke DF-u: Nismo dobili povjerenje birača kako bi vlast formirali s nacionalističkim strankama. Predsjednica RS-a: Nastavljamo slaviti 9. siječnja, odnosi u BiH nepodnošljivi. Zmija iznenadila planinare, poskok usred snijega na planini u središnjoj Bosni.

U ovih sedam novinskih članaka od kojih su samo naslovi uzeti je objašnjeno da uvjeti života mlade ljude tjeraju vani jer ovdje nemaju egzistencije a ne mogu mnogi ni gume na autu promijeniti ako ne uzmu kredit, a gume na autu su kudikamo manje bitne od drugih, životno važnijih stvari, no i gume na autu su izuzetno važne ako čovjek ide na posao ili radi s autom. Nadalje, ne znamo tko je provodio istraživanje po kojem bi se 40 posto mladih vratilo ako bi se stekli uvjeti za to, no znamo da su ti uvjeti za povratak upravo oni egzistencijalne vrste. Te uvjete povratka bi trebali osigurati oni koji vode ovu zemlju, a kako i gdje je vode, ni oni sami ne znaju jer nisu načisto ni s kim bi na vlast ni kako, a i ona koja je na vlasti priznaje da je stanje u Bosni i Hercegovini nepodnošljivo, stoga, kakvo bi onda stanje trebalo biti onima koji na vlasti nisu.