Ministri vanjskih poslova zemalja EU ponovno razgovaraju o BiH

BRUXELLES - Nova sjednica Vijeća Europske unije za vanjske poslove održati će se danas a i na njoj će jedna od glavnih točaka biti rasprava o zapadnom Balkanu, naročito o Bosni i Hercegovini. Naravno, s jedne strane je dobro što smo ponovno jedan od prioriteta EU, što su nam ponovno otvorena vrata bolje budućnosti, ali s druge strane na stolu dužnosnika Unije ne nalazimo se zbog ničeg pozitivnog nego nove političke krize.

– Ministri vanjskih poslova razmijenit će mišljenja o zapadnom Balkanu. Oni će razmotriti trenutni i budući angažman EU-a s regijom. Također će razgovarati o najnovijim zbivanjima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, stoji u samoj najavi, iz koje se također vidi da je BiH jedina istaknuta od zapadnobalkanske šestorke i da će biti u prvom planu.

Različiti stavovi unutar EU

Sve ovo je potaknuto proteklim općim izborima u BiH i izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je po treći put izazvalo revolt Hrvata u BiH.

Naime, više je nego jasno kako je Komšić i ovaj put dobio podršku u mjestima gdje su Bošnjaci ogromna većina alarmirali je i Hrvatsku da pitanje legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti tri nacije u našoj zemlji vrati na stol svih institucija unutar EU.

O tome se razgovaralo i najvišoj razini – Europskom vijeću – ali i na posljednjoj sjednici Vijeća EU za vanjske poslove. Kako to u Uniji obično i biva kada se razgovara o političkim pitanjima, i o stanju u BiH, nužnosti ustavnih promjena te političkog sustava zemlje, oko toga nema jedinstvenog stava.

Tako dio zemlja vidi BiH kao multietničku državu u kojoj se oformljeni identiteti moraju poštivati i uvažavati, na principima federalizma i konsocijacije, ali dio ipak smatra da BiH treba ići putom uspostave građanske države. Vrlo je slična situacija oko proširenja EU na zapadni Balkan, koje dio zemalja podupire, ali neke od najutjecajnijih članica ili “stare Europe” su jasno i nedvosmisleno protiv toga u ovom trenutku. Bilo kako bilo, s obzirom na veliki broj kriza unutar same Unije koja vapi za novim temeljnim ugovorom kojim će se pronaći novi i bolji model funkcioniranja EU, veliko je pitanje hoće li se, sve dok se to i ne dogodi, ozbiljnije baviti zapadnim Balkanom.

Najgori u regiji

Sve ovo posebno se odnosi na BiH, koja sama sebi podmeće klipove u kotače europskog puta, za sve što nam se stavi kao uvjet nađemo isprike, a ne rješenja, čiji političari na sve upite iz EU imaju isti odgovor: Samo što nije.

Dok su Crna Gora i Srbija već počele s otvaranjem poglavlja (dobile i inicijalnu godinu pristupa – 2025.), Makedonija rješava dugogodišnji spor s Grčkom, nalazi se na vratima NATO-a, a s Albanijom 2019. otvara i prva poglavlja, pa čak i Kosovo traži rješenje spora s Srbijom, mi se i dalje “koprcamo” u blatu. K tome, politička kriza u BiH nije izuzetak, nego pravilo, pa ukoliko se i dogodi da nekoliko tjedana nemamo svađa i “teških riječi” to svima predstavlja iznenađenje.

Sve to ne nađemo bazičan dogovor tri konstitutivne nacije i svih drugih stanovnika u BiH, dom se ne dogovore nužne ustavne promjene, uradi racionalizacija države i uprave, dok i međunarodna zajednica ne shvati što je BiH i posveti joj nužnu pažnju te radila “bez fige u džepu” beznadežnost i besperspektivnost nam je zajamčena. Nastaviti ćemo brojati sve veću razinu siromaštva i odlazaka iz zemlje, a ne otvorena poglavlja aquisa.