“Nacrt Izvješća o BiH nudi prijedloge dobrih aktivnosti za promicanje potrebnih reformi”

Na sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta danas je održana rasprava o nacrtu Izvješća o izvješćima Komisije o Bosni i Hercegovini za razdoblje 2019.-2020. Nakon izlaganja izvjestitelja Paola Rangela (EPP), nekoliko članova odbora javilo se za riječ, a nakon čega je uslijedila reakcija Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), javlja Hrvatski Medijski Servis.

Željana Zovko, koja je predsjedala sjednicom, naglasila je značaj opredijeljenosti Europske unije na Bosnu i Hercegovinu. Osvrnula se na nedavne događaje u Europskom parlamentu povodom 25. obljetnice Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, naglasivši da je ovo trenutak za preispitivanje naučenih lekcija. Vezano za Izvješće, Zovko je zatražila konkretne radnje za provedbu prijedloga ustavnih promjena.

„Svi smo svjesni da se Bosna i Hercegovina trudi uspostaviti finu ravnotežu između kolektivnih, kulturnih i individualnih prava, što je uvjet za pristupanje Europskoj uniji. Prijedlozi izvjestitelja predstavljaju dobar korak naprijed, a Europski bi parlament mogao preuzeti ulogu posrednika“– poručila je Zovko.

Potpredsjednica AFET-a Zovko osvrnula se i na nedavne izbore u Mostaru, odnosno na njihovu lošu organizaciju. Pozvala je Komisiju da obavijesti Parlament o tekućem izbornom postupku. Pored toga, Bosna i Hercegovina nije u stanju sama se boriti s migrantskom krizom, koja predstavlja ozbiljan problem za mir i sigurnost. Zovko je navela da se od Europske unije očekuje veća angažiranost i pomoć bosanskohercegovačkim vlastima. Zastupnica Zovko svoje je obraćanje zaključila riječima da je stanovnicima Bosne i Hercegovine žurno potreban pristup dovoljnim zalihama cjepiva protiv COVID-19, pozvavši na europsku potporu.

U izjavi ESVD-a ponovljena je potreba za temeljitim usklađivanjem na putu prema potrebnim reformama. Prema govorniku ESVD-a, decentralizirana upravljačka struktura kompatibilna je s članstvom u Europskoj uniji, no institucije moraju učinkovito djelovati kako bi upravljale nadležnostima. S obzirom da ove godine u Bosni i Hercegovini neće biti izbora, zemlja će imati mogućnost provesti potrebne reforme, uključujući sudske presude i odluke Ustavnog suda.