ODVJETNIK FERAGET: Djelo za koje je optužen Šimić nije krivično djelo!

SARAJEVO - U predmetu „Šimić“ od samoga početka postalo je jasno, da je Kantonalno tužiteljstvo Sarajevo podiglo protivzakonitu optužnicu protiv Josipa Šimića, a na temelju neovjerenih fotokopija, bez osiguranih originala, a koje fotokopije po ZKP-u F BiH shodno članu 289. stav 2. i 3. ZKP-a F BiH ne mogu biti nikakvi dokazi u kaznenom postupku. To znači, da su se Tužiteljstvo KS i Sud, sa umišljajem upustili u ocjenu nekakvih fotokopija koje prema ZKP-a F BiH ne mogu predstavljati nikakve dokaze, a što je i Vrhovni sud F BiH dva puta u svojim stajalištima stav zauzeo.

Krenimo redom!

Iz akta SIPA-e broj:16-04/4-04-1-9623-2/15 od 28. 12. 2015. godine proizlazi, da je tog datuma navodno Josipu Šimiću dostavljen akt SIPA-e, kao odgovor na upit e-mailom od 22. 12. 2015. godine, te da navedni dokument sadrži memorandum SIPA-e i nečitak potpis iznad riječi „RAVNATELJ Perica Stanić“, dok se u nastavku navodi, da je taj dokument navodno Šimiću poslat dana 28. 12. 2015. godine, na osnovu čega Sud i Tužilaštvo KS izvlače zaključak da postoji „osnovana sumnja“, da je Šimić sporni dokument preinačio i dostavio Tužilaštvu BiH, dana 28. 08. 2017. godine, na „provjeru i postupanje“!

U pogledu osnovane sumnje vezano za krivično djelo krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, a koje Tužilaštvo KS stavlja na teret Šimiću, navodi se, da je navodno „u tačno neutvrđenom vremenu, u Sarajevu, javnu ispravu akt SIPA-e broj: 16-04/4-04-1-9623/15 od 28. 12. 2015. godine, sačinjen na memorandumu te Agencije, ovjeren pečatom SIPA-e i potpisan od strane Đure Kneževića, za ravnatelja Pericu Stanića, a koji mu je dana 29. 12. 2015. godine dostavljen putem e-mail-a na adresu [email protected], preinačio na način, da je sa istoga akta izbrisao broj protokola i datum, te u isti unio neistinit sadržaj i to oznaku „vrlo tajno“ n/r Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH; U prilog kojeg akta dostavlja se jedna shema (prilog) nacrt kretanja v. d. Glavne državne tužiteljice BiH Tadić Gordane, 6 stranica razgovora između Gordane Tadić i Ružice Jukić, potpredsjednice VSTV-a BiH. Dostavlja se: Naslovu (fco.)“, te je znajući, da je u navedenoj javnoj ispravi unesen neistinit sadržaj i htijući da je upotrijebi kao pravu, istu upotrijebio na način, da ju je dana 28. 08. 2017. godine, ili oko tog datuma, predao Tužilaštvu BiH, svjestan da predaje javnu ispravu u koju je unesen neistinit sadržaj i htijući da upotrijebi takvu ispravu, čime je počinio krivično djelo krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH“.

Valja naglasiti, da je prema zakonskom opisu, lažna ona isprava koja ne potiče od lica naznačenog kao izdavalac, dok je preinačena prava isprava ona na kojoj ne neovlašćeno bitno izmjenjen sadržaj. Dakle, u konkretnom slučaju mu se stavlja na teret, da je navodno preinačio javnu ispravu, ali se ne navodi niti jedan jedini dokaz, da je upravo on preinačio tu ispravu!

Dalje, nije jasno, na osnovu čega Tužilaštvo KS tvrdi, da je Šimić navodno putem e-mail-a primio akt SIPA-e, na predlošku kojega je, prema paušalnim i ničim utemeljenim navodima Tužilaštva Kantona Sarajevo, izradio sporni akt. Naime, slanje e-mail-a sa adrese pošiljaoca na adresu adresata još uvijek ne znači, da je adresat taj e-mail stvarno i primio.

Bitno je naglasiti, da je nalazom vještaka informatičke struke dr. Saše Mrdovića od 28. 09. 2017. godine utvrđeno, da na Šimićevom laptopu Acer, koji je oduzet prilikom pretresa „nisu pronađeni tragovi, koji bi ukazivali na krivotvorenje dokumenta, niti su pronađeni dokumenti, koji su na memorandumu SIPA-e. Nisu pronađeni tragovi komunikacije među licima navedenim u Naredbi za vještačenje“. Dakle, vještak informatičke struke je, između ostalog, provjeravao sve online komunikacije pa i predmetnu e-mail adresu [email protected], ali nije pronašao nikakav trag, da je primio akt SIPA-e od 28. 12. 2015. godine!

Dalje, nije jasno, iako je došlo do podizanja optužnice protiv Šimića na osnovu čega su Tužilaštvo KS i Sud zaključili, da je Šimić „preinačio“ javnu ispravu SIPA-e, obzirom, da „Tužilaštvo Kantona Sarajevo u toku istrage nije pronašlo uređaj na kojem se nalazi krivotvoreni dokument na memorandumu SIPA-e, a pronalazak takvih uređaja bilo bi od značaja za istragu“ – kako su tada i isticali.

Napominjem, da Tužilaštvo KS ni prilikom podizanja optužnice protiv Šimića, nije došlo u posjed uređaja, na kojima se navodno nalazi sporni akt SIPA-e, nisu došli ni do onih navodno spornih dokumenata koje je Šimić predao Tužilaštvu BIH, koji je prema tvrdnjama Tužilaštva KS krivotvoren, odnosno preinačen, pa ostaje nejasno, na temelju čega Tužilaštvo KS tvrdi, da je upravo Šimić preinačio javnu ispravu, kad se vještačenjem njegovih laptopa i e-mail adrese utvrdilo da nema nikakvih tragova, koji bi upućivali na krivotvorinu, nema traga da je čak primio i akt SIPA-e putem mail-a…

Dalje nije jasno, na osnovu čega su Tužilaštvo KS tokom cijele istrage i prilikom podizanja optužnice, pa i sudija za prethodno saslušanje, koji je potvrdio optužnicu protiv Šimića zaključili, da je „znajući, da je u navedenoj javnoj ispravi unesen neistinit sadržaj i htijući da je upotrijebi kao pravu, istu upotrijebio na način, da ju je dana 28. 08. 2017. godine, ili oko tog datuma, predao Tužilaštvu BiH, svjestan da predaje javnu ispravu u koju je unesen neistinit sadržaj i htijući da upotrijebi takvu ispravu, čime je počinio krivično djelo krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH“.Ovo navodim iz razloga, što su Glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić i potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić, u više navrata javno putem medija saopćile, da su transkripti, koji su priloženi uz sporni akt SIPA-e vjerodostojni!!!

S obzirom na činjenicu, da je vještak informatičke struke između ostalog, provjeravao sve online komunikacije pa i predmetnu e-mail adresu [email protected], ali nije pronašao nikakav trag, da je primio akt SIPA-e od 28. 12. 2015. godine!!!

S tim u vezi, iz odgovora Sektora za operativnu podršku SIPA-e, broj: 16-10-04-1-5790/17 od 31. 08. 2017. godine, u potpisu Dragan Vukadin, a koji odgovor je dostavljen Kriminalističko – istražnom odjelu SIPA-e na vezu predmeta broj:16-04/2-5790/17 od 30. 08. 2017. godine proizilazi slijedeće:„Vašim aktom broj i datum veze, traženo je vršenje provjera i dostava informacija, da li je dana 28. 12. 2015. godine sa e-mail servera Državne agencije za istrage i zaštitu, odnosno posredstvom e-mail adrese [email protected], upućen akt broj: 16-04/4-04-1-9623-2/15, na e-mail adresu [email protected]. U vezi sa navedeneim obavještavamo Vas, da su izvršene tražene provjere tokom kojih je utvrđeno, da su sa servera Državne agencije za istrage i zaštitu traženi podaci u elektronskom obliku UKLONJENI u prethodnom periodu, iz razloga kapaciteta preopterećenosti raspoložive memorije…“!

Dakle, bez ijednoga dokaza, da je putem svoga e-mail-a stvarno primio navedeni akt, a nakon toga isti akt preinačio ili pak od strane trećeg lica tako preinačeni akt upotrijebio kao pravi, u optužnici Tužilaštvo KS potpuno proizvoljno i bez dokaza zaključuje, da postoji osnovana sumnja, da je počinio krivično djelo krivotvorenje isprave.

Dakle, nema čak niti dokaza, da je SIPA-e putem svoga službenog mail-a, Šimiću slala bilo kakav akt SIPA-e, kao odgovor na njegov navodni upit, a niti ima dokaza, da je navedeni akt SIPA-e ikada primio, pa ostaje nejasno, ako isti nikada nije zapremio, kako je nešto i mogao navodno falsifikovati, jer nema nikakvih dokaza, niti da je navedeni akt SIPA-e primio, a osobito nema dokaza u elektronskom obliku, da mu je SIPA bilo kakav akt i slala na odresu [email protected], dok teza optužbe Tužilaštva KS glasi, da mu je isti akt SIPA-e dostavljen putem mail-a, dakle, teza optužbe je proizvoljna, fleksibilna, paušalna, tendenciozna, bazirana isključivo, ne na dokazima, nego na čistoj proizvoljnoj malicioznoj pretpostavci.

Naime, neovjerena fotokopija bilo koje isprave, pa i javne isprave, nije podobna, da služi kao dokaz neke činjenice u pravnom saobraćaju. Ovakvo stajalište, zauzeo je Apelacijski sud Brčko Disktrikta BiH u svojoj presudi, broj: Kvlz-1/01 od 26.06.2003.godine: “…Naime, neovjerena fotokopija bilo koje isprave, pa i javne isprave, nije podobna da služi kao dokaz neke činjenice u pravnom prometu. To znači da neovjerene fotokopije nemaju uopće karakter bilo kakve isprave, pa ni javne isprave u krivičnopravnom smislu…”- (Presuda Apelacijskog suda Brčko Distrikta BiH”, broj Kvlz-1/01 od 26.06.2003.godine)!

Ovakvo stajalište zauzeo je i Vrhovnisud F BiH!

Šimić je zbog svega, podnio Tužiteljstvu BiH Krivičnu prijavu protiv tužiteljice Nevene Aličehajić i Dalide Burzić što su svojstvu tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo, postupajući kao tužiteljice u krivičnom predmetu, broj: T09 0 KT 0116640 17, a postupajući suprotno principu zakonitosti i nepristrasnosti, suprotno Kodeksu tužilačke etike, suprotno odredbama Zakona o kaznenom postupku F BiH, suprotno pravnoj nauci i praksi i suprotno ranije zauzetim stajalištima Vrhovnog suda Federacije BiH, dana 17. 11. 2017. godine podigla optužnicu, broj: T09 0 KT 0116640 17 protiv Josipa Šimića-Đinđića u odnosu na tačku 1 predmetne optužnice, svjesna i znajući, da podiže optužnicu na temelju kopija, koje se po ZKP-u F BiH shodno članu 289. stav 2. i 3. ZKP-a F BiH i ranije zauzetim stajalištima, koje su viši sudovi zauzeli u svojim odlukama, ne mogu koristiti, niti izvoditi, kao dokaz u krivičnom postupku, a u prijavi protiv prijavljnih je Tužiteljstvu BiH stavljeno na znanje i stav Vrhovnog suda F BiH, a iz kojeg stava proizlazi slijedeće:

„Neovjerena fotokopija pismena može se koristiti, kao dokaz ukoliko je ona potvrđena, kao neizmjenjena u odnosu na original“ – Rješenje Vrhovnog suda F BiH, broj: 07 0 K 008460 13 Kž od 27. 01. 2014. godine.Međutim, u odnosu na kopiju na temelju koje je postupajuća tužiteljica optužnicu podigla, ne postoji original, koji bi potvrdio, da je kopija koju postupajuća tužiteljica želi provesti neizmjenjena u odnosu na original, niti postoji ovjerena fotokopija, a niti treća osoba, koja bi potvrdila autentičnost iste.

Korištenje neovjerenih kopija originala – stav Vrhovnog suda F BiH:„Nisu nezakoniti dokazi isprave koje su uložene u spis u obliku kopija, s obzirom, da je njihov sadržaj kao neizmjenjen u odnosu na originale potvrđen iskazima svjedoka. Radi toga se te kopije, potvrđene kao neizmjenjene u odnosu na originale u smislu člana 289. stav 3. ZKP-a F BiH, mogu koristiti kao dokazi na glavnom pretresu“ – presuda Vrhovnog suda F BiH, broj: 09 0 K 000374 10 Kž 6 od 13. 07. 2010. godine.Međutim, kopija koju je postupajuća tužiteljica željela na pretresu izvesti i na temelju koje je optužnicu podigla, dakle, nema svjedoka, koji bi svojim iskazom potvrdili, da je postojeća kopija do koje je došla na njoj poznat način, neizmjenjena u odnosu na original.

Od samoga početka sam upozoravao na formalne nedostatke optužnice, aisto se ogleda u tome, „što u predmetnoj optužnici, dakle, pod točkom 1. predmetne optužnice sasvim je paušalno navedeno, da je Josip Šimić-Đinđić počinio krivično djelo „Krivotvorenja isprave“ iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH, dok uz optužnicu nije priložena kao dokaz isprava, koja je navodno krivotvorena.

Naime, iz akta Tužilaštva BiH, broj: T20 0 KT 0014645 17 od 31. 10. 2017. godine se na drugoj strani u odnosu na sporni akt navodi: „…da je predat u fotokopiji, a čiji „original“, nije još pronađen, te da je isti predmet istrage, a s obzirom da dalji tok istrage koju provodi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nismo u mogućnosti dostaviti ovjerenu fotkopiju istog“. Dakle, kako original spornog akta uopšte ne postoji, obzirom, da je Tužilaštvu BiH predata samo fotokopija toga akta, sasvim je jasno da Kantonalno tužilaštvo KS ne posjeduje niti original, a niti ovjerenu kopiju navodno falsifikovanog akta, pa imajući u vidu, da su prema članu 289. stav 2. ZKP-a F BiH, za provjeru vjerodostojnosti pismena potrebni ili original pismeno, odnosno izuzetno, a prema stavu 3. istog člana, ovjerena kopija originala, a koja uopće i ne postoji, zbog čega onda nije moguće niti na drugi način potvrditi, da je postojeća kopija, koja se nalazi u Tužilaštvu BiH neizmjenjena u odnosu na original, a zbog čega optužnica nije niti mogla biti potvrđena. Zbog svega navedenog smatram, da je predmetna optužnica sastavljena suprotno članu 242. stav 1. tačka e. ZKP-a F BiH, jer u istoj nije naveden dokaz, koji bi opravdao tvrdnju, da u konkretnom slučaju postoji osnovana sumnja“ – zaključuje odvjetnik Feraget.

Dakle, da zaključim, uzimajući u obzir gore citiranu presudu Apelacijskog suda Brčko Distrikta BiH, da: “neovjerena fotokopija bilo koje isprave, pa i javne isprave, nije podobna da služi kao dokaz neke činjenice u pravnom prometu. To znači da neovjerene fotokopije nemaju uopće karakter bilo kakve isprave, pa ni javne isprave u krivičnopravnom smislu…”, te uzimajući u obzir stav Vrhovnog suda F BiH, a obzirom, da se Šimiću stavlja na teret, da je navodno„…znajući, da je u navedenoj javnoj ispravi unesen neistinit sadržaj i htijući da je upotrijebi kao pravu, istu upotrijebio na način, da ju je dana 28. 08. 2017. godine, ili oko tog datuma, predao Tužilaštvu BiH, svjestan da predaje javnu ispravu u koju je unesen neistinit sadržaj i htijući da upotrijebi takvu ispravu, čime je počinio krivično djelo krivotvorenje isprave iz člana 373. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ F BiH“.

Dakle, iz gore navedenog nedvojbeno proizlazi, da je Šimić predao neovjerenu fotokopiju, koja nema svojstvo nikakvog dokaza, pa ni javne isprave u krivično – pravnom smislu, pa stoga djelo za koje je optužen u odnosu na točku 1 predmetne optužnice, nije krivično djelo, jer nije predao nikakvu javnu ispravu, za koju Tužiteljstvo KS tvrdi, da je javna! S tim u vezi, bitno je napomenuti, da Šimić nije predao nikakav akt SIPA-e na upotrebu, već na „provjeru i postupanje“ Tužiteljstvu BiH, kako je to i naznačio od samoga početka, pa je od samoga početka, a imajući u vidu sve izneseno, sumnjivo postupanje Tužiteljstva KS u predmetu „Šimić“ po pojedinim točkama optužbe, koje će na sudu zasigurno doživjeti svoj fijasko.

https://www.dnevno.ba/vijesti/odvjetnik-feraget-optuznica-protiv-simica-vec-je-na-sudu-pala-podignuta-je-na-temelju-kopija-164893/?fbclid=IwAR1h2vRRN3cOKOjrFiA9ENGBJdHYg7AkFl2CdzwaRjkougOdPv8ZV3e5cXQ