REČENICA KOJA JE RAZOTKRILA CIKOTIĆA I MLAĆU: Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, ali tajno…

Autor: dnevno.ba

Nedavnom odlukom Tužiteljstva BiH ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić ponovno ima status mogućeg osumnjičenog u istrazi ratnih zločina nad bugojanskim Hrvatima. Taj status proteklo vrijeme ima i lider Ratnog predsjedništva Bugojna Dževad Mlaćo. Obojica su statuse stekli – vlastitim svjedočenjem.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je za Tužiteljstvo BiH status osumnjičenika u istrazi o ratnim zločinima u Bugojnu stekao prije deset godina, kada je bio – ministar obrane BiH. Tijekom travnja 2010. godine Cikotić je bio svjedok obrane Enesa Handžića, koji je zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem bio optužen za ratne zločine nad zarobljenim civilima hrvatske nacionalnosti i vojnicima HVO-a u Bugojnu 1993. i 1994. godine, piše Žurnal.

Njegovo svjedočenje je sudsko vijeće zaustavilo i predložilo da angažira pravnog savjetnika, jer su procijenili da bi nastavkom mogao – sebe optužiti. Povod je Cikotićevo priznanje kako je kao zapovjednik Operativne grupe Zapad 307. brigade osobno odobrio slanje 50 zarobljenika na borbene linije odnosno kopanje rovova, što je u suprotnosti sa Ženevskom konvencijom.

Nakon početka sukoba Armije RBiH i HVO (i) na bugojanskom stadionu Iskra bilo je zatočeno stotine zarobljenika hrvatske nacionalnosti, prema kojima se postupalo nehumano. Za tijelima 23 tada zatočenih, a potom ubijenih iz ovog logora još uvijek traje potraga.

U rujnu 1993. godine Selmo Cikotić obavještava komandanta III Korpusa ARBiH Envera Hadžihasanovića o ratnim zarobljenicima.

“Želim vas upoznati da smo mi ovdje u Bugojnu u tijeku događanja zarobili 470 pripadnika HVO, od kojih je 393 imalo status ratnih zarobljenika. Zbog nepostojanja razloga za držanje u zatvoru otpušteno je 66 zarobljenika. U zatvoru imamo 317 zarobljenika + 2 u Gornjem Vakufu. Od ovih 319 ljudi za sve postoje osnove za suđenje, nisu za puštanje, a za 23 zbog težine počinjenih djela imaju poseban tretman“, napisao je Cikotić.

Prvobitno je bio predviđen transport 121 zarobljenika za Travnik i(ili) Zenicu, ali je prema svjedočenju Enesa Handžića sve otkazano po naredbi Dževada Mlaće, čelnika bugojanskog Ratnog predsjedništva,

Enver Hadžihasanović početkom oktorbra 1993. godine strogo povjerljivom depešom Cikotiću poručuje: “Ponovo vam skrećem pažnju da prebacite u KPD Zenica ona 23 bojovnika o kojima ste pisali da su počinili velika zlodjela.”

Ta “23 bojovnika” nikada nisu stigla u Zenicu. Ubijeni su, a za njihovim tijelima godinana tragaju članovi njihovih obitelji.

Selmo Cikotić je pred Sudom BiH odgovornost za vojne zarobljenike prebacio Ratnom predsjedništvu, odnosno Dževadu Mlaći.

„Praktično su za ratne zarobljenike bile odgovorne jedinice koje su ih zarobljavale u borbi, do trenutka kada su oni predavani u nadležnost Državnog povjerenstva za razmjenu i MUP-a i Ratnog Predsjedništva, što je prema tadašnjoj interpretaciji odnosa prema ratnim zarobljenicima, bila neka vrsta uređenih odnosa. To je bilo moje razumijevanje“, izjavio je tada Cikotić.

Poput Cikotićevog, i svjedočenje Dževada Mlaće je tada prekinuto kako bi mu bio dodijeljen pravni savjetnik. U njegovom ratnom dnevniku ostala je bilješka, a Mlaćo navodno nije znao tko je autor “sporne”rečenice.

„Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira”, pisalo u dnu jedne stranice.

Nisvet Gasal i Musajb Kukavica osuđeni su na po četiri godine, Senad Dautović na 7, a Enes Handžić (sporazumno) na 8 godina zatvorske kazne za nečovječno postupanje sa zatočenicima na stadionu Iskre. Navodno je istraga o nalogodavcima i izvršiocima ubojstva bugojanskih Hrvata nastavljena (i) protiv Dževada Mlaće. Ona protiv Selme Cikotića je obustavljena, što će obitelji žrtava spoznati tek dvije godine kasnije, nakon promjene predmetnog tužitelja. Žalba na tu odluku je uvažena i Cikotić je sada ponovno među osumnjičenima.

“Stvarna obnova društva i izgradnja državnih struktura Bosne i Hercegovine ovisi upravo od načina na koji će u lokalnim sudnicama biti procesuirani ratni zločini koji su tek opisivani u haškim presudama”, pisat će o bugojanskim zločinima preminuli zenički novinar Esad Hećimović, koji je godinama pratio ono što se događalo ratnih godina na području Srednje Bosne.

Selmo Cikotić je još od prvih poratnih godina predmetom istrage za navedene zločine. Zbog te sumnje je 1997. godine suspendiran iz programa elitne vojne obuke u Sjedinjenim Američkim Državama. Potom je zbog istog razloga, na intervenciju SFOR-a prisilno umirvoljen 2004. godine. Tri godine kasnije kao kadar SDA bit će imenovan ministrom obrane Bosne i Hercegovine, a prethodna sumnjičenja su iz međunarodnih struktura nazvana – greškom.

Autor: dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI