Cijene zdravstvenog osiguranja rastu, a prihodi se smanjuju

SARAJEVO - Drugog dana konferencije "Izgledi za napredak", koja se održava u organizaciji Američko-bosanske fondacije i Centra za transatlantske odnose SAIS pri Johns Hopkins Sveučilišta u Washingtonu, održan je panel posvećen reformi zdravstva u BiH.

Vođa tima Svjetske banke za projekte zdravstva jugoistočne Europe Timothy Johnston je kazao da u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, postoji situacija da cijene zdravstvenog osiguranja rastu, a da se prihodi smanjuju.

– Potrebno je raditi dosta na prilagođavanju veličini zdravstvenih mreža kako bi nivo usluge prilagodili potrebama, dakle racionalizirati i specijalizirati. U zemlji sa jako kompleksnim uređenjem, moramo ipak imati u vidu cijene zdravstvene zaštite i napraviti sistem koji odgovara ustavnom uređenju, ali u isto vrijeme uzeti u obzir cijene zdravstvene zaštite i posebno nabavke materijala i opreme zbirno kako bi se cijene smanjile – izjavio je Johnston.

To je, po njegovim riječima, moguće raditi na državnom nivou dok prodaja lijekova ostaje na decentraliziranom nivou.

– U razgovorima sa županijama i entitetima sve više pitanja je kako smanjiti troškove i za to postoje rješenja i drugačiji sistem koji bi bio efikasniji i jeftiniji. Još jedan veliki problem su cijene lijekova. U BiH bi se cijene mogle smanjiti za određene lijekove i više od 15 posto sa uvođenjem pravilnika kao u drugim zemljama koje definiraju maksimalne cijene lijekova – naveo je Johnston.

Direktor županijskog Instituta za javno zdravstvo Zenica Boris Hrabač među ostalim je upozorio da postoji realna mogućnost bankrota zdravstvenog sektora i da su reforme pod hitno potrebne.

Napomenuo je da izdvajanja za administraciju u zavodima zdravstvenog osiguranja u RS-u i FBiH nisu ista, te da su izdvajanja u RS-u gotovo dvostruko veća nego u FBiH.

Generalni direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Senad Huseinagić je kazao da glavni teret za poslodavce predstavljaju doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje koji iznose oko 16,5 posto. Naveo je da smanjenje stope od dva do tri posto neće ništa doprinijeti, kao što se pokazalo i na primjeru Hrvatske, tako da to nije najbolje rješenje, te da predlažu da to smanjenje bude za 10,5 posto, priopćeno je iz Centra za transatlantske odnose SAIS.