fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });
Korisnik

Starešina manipulacijama i dociranjem ruši suverenističke ideje. Zašto?

Autor: dnevno.ba

Zašto Starešina brine koga Hrvati u BiH biraju za svog političkog lidera? Ako njima Čović odgovara, tko je ona da problematizira činjenicu, piše Bild.ba.

Izborni zakon u BiH, odnosno, nedostatak istoga, jedno je od najvažnijih sigurnosnih pitanja za Hrvatsku od 1995. na ovamo. U BiH se isprepleću ogromni i različiti utjecaji, a donošenje Izbornoga zakona bila bi trenutna, a možda i trajna prilika za stabilizaciju političkih prilika u BiH. Kako?

Dva od tri konstitutivna naroda su istraumatizirana činjenicom da im netko drugi nameće političke predstavnike. Biranjem Komšića u Predsjedništvo, bošnjačka politika i dio njihove javnosti ne nameće samo predstavnika Hrvatima već i Srbima – jer odnos u Predsjedništvu postaje – 2:1. Dva bošnjačka i jedan srpski član Predsjedništva.

Kada bi se takve nenormalnosti spriječile, priča bi išla drugačije. Ne bi bilo političke frustracije, a ne bi se iz iste razvijao ni potencijalno sigurnosni problem. I ovo je samo dio koji se odnosi na Predsjedništvo. Domovi naroda su posebno važna priča i zaslužuju da im se posveti i poseban tekst.

Sigurnosni problem koji Starešina ne vidi

Srbi ne vole trpjeti teror. Ne vole ni Hrvati, ali evo, do sada mu se i ne odupiru. Ukratko: Sigurnosti problem Hrvatske je nestabilna BiH. Ista se može stabilizirati ako se donesu izmjene Izbornoga zakona. Iste se mogu donijeti ako se malo priprijeti NATO savezu.

I onda Višnja Starešina bojkotira jednu ovakvu ideju, jer, po njoj, ova operacija nije dobro osmišljena (?!)

Starešina u tekstu podsjeća kako je to nekada radio Tuđman, podsjeća i kako se Gojko Šušak privatno družio s važnim Amerikancima, Milanovićev prijedlog proglašava “besmislenim provokacijama i bedastim prijetnjama EU i NATO-u”.

Ideja koju je Milanović iznio, najveći je izraz hrvatskoga suverenizma u zadnjih 20 godina i prilika da se Hrvatska postavi kao ozbiljna država.

“Ne Finska, žao nam je, ali nema u NATO dok se Izborni zakon u BiH ne riješi. Naš argument za to je obespravljensot vlastitog nam naroda u toj zemlji i trajnja sigurnosna prijetnja Hrvatskoj. Shvatite da smo punopravna članica EU i NATO saveza i da su nam naši interesi na prvom mjestu”.

Višnja Starešina to zna, ali ipak svjesno manipulira napadajući Milanovića.

“Uloga provokacija, ucjena i lažnih operacija u međunarodnim odnosima nije mala i nije nevažna. No ogromna je razlika između provokacija i ucjena koje su sastavni dio osmišljene, planirane i dobro vođene operacije i provokacija kojima je glavni cilj zadovoljiti ego svojih autora i izvođača te možda zaraditi neki bod u unutarnje-političkim igricama moći”, piše Starešina u Slobodnoj.

Prilika koja ne dolazi često
Pa kako bi se, kvragu, ovakva operacija mogla “osmisliti, planirati i dobro voditi” kad je rat u Ukrajini počeo prije nepuna tri mjeseca, a ideja o ulasku Finske u NATO prije mjesec i pol?!

Ovo je jednostavno prilika koja se ne rađa više od jednom u političkom životu. Ovo je uzmi – ili – ostavi prilika koju je Milanović htio uzeti, a Plenković odlučio ostaviti.

Legitimno je biti kukavica u političkom životu, ali je iz novinarske pozicije podmuklo i nemoralno taj kukavičluk braniti ovako manipulativno kako to čini Starešina.

Osim Milanovića, Starešina se dotaknula i Čovića proglasivši ga “otvorenim srpsko-ruskim vazalom” i pri tom docira cijelom hrvatskom narodu u BiH koji, iz sebi znanih razloga, godinama bira upravo Čovića za svog političkog lidera.

“I napokon, ne možete očekivati uspjeh dok monopol vlasti u Hrvata u BiH drži Dragan Čović, koji se godinama ponaša kao otvoreni srpsko-ruski vazal, a najuspješniji se pokazao u ostvarenju monopola u podjeli političkih pozicija (plijena) za uski krug Hrvata pripadnika bivših jugoslavenskih tajnih službi i njihovih potomaka”.

Zašto Starešina brine koga Hrvati u BiH biraju za svog političkog lidera? Ako njima Čović odgovara, tko je ona da problematizira činjenicu da Čović ima “monopol vlasti u Hrvata u BiH”.

Hoće Starešina tim istim Hrvatima odrediti bolje od njih samih što im je (naj)bolje?

Autor: dnevno.ba
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});