Osnovana katolička organizacija Kolumbovih vitezova – 1882.

Impresivan je podatak da Kolumbovi vitezovi godišnje doniraju i po 167 milijuna dolara u karitativne svrhe, a obave i preko 70 milijuna sati volontiranja. Godišnje znaju darovati i više od 400,000 doza krvi, što je nekoliko puta više od cijele RH.

Na današnji dan 1882. godine u SAD-u je osnovana katolička organizacija Kolumbovi vitezovi (Knights of Columbus). Danas je to najveća katolička bratska udruga na cijelom svijetu, s otprilike 1,800,000 članova. Impresivan je podatak da Kolumbovi vitezovi godišnje doniraju i po 167 milijuna dolara u karitativne svrhe, a obave i preko 70 milijuna sati volontiranja. Osobitu brigu posvećuju osobama s invaliditetom i žrtvama katastrofa.

Kolumbove vitezove osnovao je časni sluga Božji Michael J. McGivney. On je bio američki katolički svećenik irskog podrijetla. Smisao osnivanja Kolumbovih vitezova bila je međusobna podrška u zajednici, naročito u slučajevima kad bi netko od članova umro (u takvim bi prilikama kolege preminuloga pomagali udovicama i siročadi).

S vremenom su Kolumbovi vitezovi narasli u veliku i vrlo cijenjenu karitativnu organizaciju. Uveli su praksu davanja krvi pa su npr. 2010. godine darovali više od 413,000 doza krvi. Osiguravateljski program Kolumbovih vitezova danas sadrži police u vrijednosti od preko 90 milijardi dolara.

Među poznatim Kolumbovim vitezovima bili su John F. Kennedy, Sargent Shriver, Babe Ruth, sv. Jose Maria Robles Hurtado, nadbiskup sluga Božji Fulton J. Sheen, Joyce Kilmer, Jack Reagan (otac predsjednika Ronalda Reagana) i mnogi drugi. Zanimljivo je da je ukupno čak sedam svetaca Katoličke Crkve bilo u Redu Kolumbovih vitezova, a k tome još i četiri blaženika.

Ostali događaji na današnji dan:

1254. – Papa odobrio upotrebu glagoljice u hrvatskim krajevima

1461. – Najkrvavija bitka u povijesti Engleske (Bitka kod Towtona)

1683. – Japanska djevojka Yaoya Oshichi spaljena na lomači zbog prijestupa

1803. – Umro barun Gottfried van Swieten (Haydn, Mozart, Beethoven)

1831. – Veliki bosanski ustanak

1871. – Otvoren “Royal Albert Hall” u Londonu

1879. – Britanska pobjeda nad Zuluima kod Kambule

1918. – Rođen Sam Walton

1934. – Umro Otto Hermann Kahn (Oheka Castle)

1936. – Hitlerova pobjeda na referendumu o Rajnskoj oblasti

1942. – Britansko bombardiranje njemačkog grada Lübecka u Drugom svjetskom ratu

1945. – Prestalo s radom Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka

1971. – Amerikanca Charlesa Mansona porota osudila na smrt

1973. – Posljednji američki vojnici napustili Vijetnam

1974. – Otkrivena vojska od terakote kod kineskog grada Xi’ana

1981. – Prvi Londonski maraton

1989. – Otvorena piramida u Louvreu

2004. – Irska prva na svijetu zabranila pušenje na radnim mjestima

2004. – Sedam zemalja ušlo u NATO

2010. – Napadi u moskovskom metrou

Rođeni:

1561. – Santorio Santorio

1668. – Thomas Coram

1746. – Carlo Buonaparte

1769. – maršal Nicolas Jean de Dieu Soult

1790. – John Tyler

1826. – Wilhelm Liebknecht

1892. – kardinal časni sluga Božji József Mindszenty

1899. – Lavrentij Berija

1901. – Andrija Maurović

1912. – Hanna Reitsch

1918. – Sam Walton

1939. – Terence Hill

1943. – Sir John Major

1943. – Vangelis

1943. – Eric Idle

1957. – Christopher Lambert

1958. – Matko Jelavić

1963. – Elle Macpherson

1968. – Lucy Lawless

1981. – Dolores Lambaša

Umrli:

87. pr. Kr. – kineski car Wu

1058. – papa Stjepan IX.

1578. – kardinal Louis od Guisea

1751. – Thomas Coram

1772. – Emanuel Swedenborg

1778. – Baltazar Adam Krčelić

1788. – Charles Wesley

1800. – Marc René, markiz de Montalembert

1803. – Gottfried van Swieten

1829. – Cornelio Saavedra

1848. – John Jacob Astor

1873. – katolički svećenik Francesco Zantedeschi

1891. – Georges Seurat

1906. – Slava Raškaj

1912. – Sir Robert Falcon Scott

1934. – Otto Hermann Kahn

1940. – princ Aleksandar Obolenski

1965. – Zlatko Baloković

1982. – Walter Hallstein

1982. – Carl Orff

1985. – časna sestra Jeanine Deckers

2003. – Carlo Urbani

2006. – Salvador Elizondo