U Francuskoj rođen engleski kralj Eduard IV. iz Ratova ruža – 1442.

Eduard IV. iz dinastije York rodio se u Francuskoj jer je njegov otac – Richard, vojvoda od Yorka – ondje boravio kao zapovjednik engleskih trupa u Stogodišnjem ratu.

Na današnji dan 1442. godine rođen je engleski kralj Eduard (Edward) IV. iz dinastije York. Bio je prvi pripadnik te dinastije koji je uspio doći na englesko kraljevsko prijestolje. Naime, u njegovo je vrijeme dinastija York bila u ratu sa suparničkom dinastijom Lancaster, koja je otprije bila na prijestolju. Ratovali su oko pitanja prava na krunu (obje su te dinastije zapravo po muškoj liniji potjecale od dinastije Plantagenet, što znači da su Yorkovci i Lancasteri bili rođaci).

Osobito je zanimljivo da Eduard IV. nije rođen u Engleskoj, nego u Francuskoj. Naime, na današnji se dan rodio u Rouenu, gradu u Normandiji. Rouen se nalazi na rijeci Seini, 60-ak kilometara od njenog ušća u Atlantski ocean. Eduard IV. rodio se u Francuskoj jer je njegov otac – Richard, vojvoda od Yorka – ondje boravio kao zapovjednik engleskih trupa u Stogodišnjem ratu (Englezi su prethodno bili zauzeli velik dio Francuske, no nakon pobjede sv. Ivane Orleanske većinom su bili u defanzivi).

Eduard IV. postao je engleskim kraljem 1461. godine, u dobi od samo 18 godina. Vlast mu nije bila stabilna, jer su upravo u njegovo vrijeme trajali u Engleskoj Ratovi ruža (engl. Wars of the Roses). U jednom je trenutku Eduard IV. čak bio svrgnut i zarobljen, no kasnije se vratio na vlast. Preminuo je u dobi od 40 godina, a naslijediti ga je trebao njegov sin. Ipak, brat Eduarda IV. – Richard, vojvoda od Gloucestera – osobno je preuzeo prijestolje kao Rikard III. (te je događaje osobito opsežno obradio William Shakespeare).

Ostali događaji na današnji dan:
1503 – Prva bitka u kojoj je barut odnio pobjedu (Bitka kod Cerignole tijekom Talijanskih ratova)
1611 – Osnovano Pontifikalno i kraljevsko sveučilište sv. Tome na Filipinima
1729 – Osnovano brodogradilište u Kraljevici
1738 – Bulom In eminenti apostolatus specula pape Klementa XII. zabranjeno članstvo katolicima u masonskim organizacijama
1792 – Francuska invazija Austrijske Nizozemske
1865 – Umro Samuel Cunard
1887 – Incident s Guillaumeom Schnaebeléom (zamalo izbio rat između Njemačke i Francuske)
1937 – Otvoren filmski kompleks Cinecittá pokraj Rima
1949 – Ubijena bivša filipinska prva dama Aurora Quezon
1950 – Oženio se sadašnji tajlandski kralj Bhumibol Adulyadej svojom prvom i jedinom suprugom
1965 – Američka okupacija Dominikanske Republike
1977 – Osuđen njemački terorist Andreas Baader
1978 – Ubijen predsjednik Afganistana Mohammed Daoud Khan
1988 – Stjuardesa isisana iz zrakoplova u letu pokraj Havaja
1991 – Osnovana Četvrta gardijska brigada “Pauci”
1996 – Martin Bryant počinio masakr u Australiji
2001 – Milijunaš Dennis Tito postao prvi turist u svemiru
2007 – Hrvatski boksač Stipe Drviš postao svjetski prvak

Rođeni:
32 – rimski car Marko Salvije Oto
1442 – kralj Edward IV.
1758 – James Monroe
1842 – Gaston d’Orléans
1878 – Lionel Barrymore
1889 – António de Oliveira Salazar
1900 – Heinrich Müller
1900 – Jan Oort
1906 – Kurt Gödel
1908 – Oskar Schindler
1916 – Ferruccio Lamborghini
1924 – Kenneth Kaunda
1926 – Harper Lee
1928 – Eugene M. Shoemaker
1930 – James Baker
1937 – Saddam Hussein
1948 – Terry Pratchett
1950 – Jay Leno
1961 – Anna Oxa
1974 – Penélope Cruz
1980 – Karolina Gočeva
1981 – Jessica Alba

Umrli:
1109 – sv. Hugo iz Clunyja, Veliki
1192 – Konrad od Montferrata
1716 – sv. Ljudevit Montfortski
1726 – Thomas Pitt
1772 – Johann Friedrich Struensee
1813 – maršal Mihail Kutuzov
1841 – sv. Petar Chanel
1865 – Samuel Cunard
1902 – katolički svećenik Cyprien Tanguay
1905 – general Fitzhugh Lee
1918 – Gavrilo Princip
1936 – kralj Fuad I. od Egipta
1944 – Mohammed Alim Khan
1945 – Hermann Fegelein
1945 – Roberto Farinacci
1949 – Aurora Quezon
1957 – Heinrich Bär
1962 – sv. Ivana Beretta Molla
1973 – Jacques Maritain
1978 – Mohammed Daoud Khan
1980 – Andrija Anković
2002 – general Aleksandar Lebed
2007 – Carl Friedrich von Weizsäcker
2013 – katolički biskup Julio Ojeda Pascual