Započeo završni napad SSSR-a na Berlin s čak 26 armija i oko 2,500,000 vojnika – 1945.

Vojska koja su napadala Njemačku s istoka bila su pod zapovjedništvom triju maršala: Žukova, Rokosovskog i Konjeva. Maršal Rokosovski imao je pod svojim zapovjedništvom 6 armija, maršal Konjev 9, a maršal Žukov čak 11 armija.

Na današnji dan 1945. godine započeo je završni napad Crvene armije na Berlin. Sovjeti su angažirali goleme snaga u pogledu ljudstva i tehnike. Naime, na tom su području raspolagali s čak oko 2,500,000 vojnika, oko 6,250 tenkova i oklopnih vozila te oko 41,600 komada artiljerije. Sve je to bilo raspoređeno u tri fronta Crvene armije (front je u SSSR-u bio naziv za najveću stratešku jedinicu, analognu zapadnjačkoj grupi armija).

Tri fronta koja su napadala Njemačku s istoka bila su pod zapovjedništvom triju maršala: Žukova, Rokosovskog i Konjeva. Maršal Rokosovski imao je pod svojim zapovjedništvom 6 armija, maršal Konjev 9, a maršal Žukov čak 11 armija. Dakle, ostatke Trećeg Reicha napadala je golema sila od čak 26 neprijateljskih armija, dok su branitelji imali na raspolaganju višestruko manje snage.

Zanimljivo je da je Staljin navodno organizirao svojevrsno natjecanje između Žukova i Konjeva u pogledu toga tko će prvi doći do Berlina. Naime, nije strogo razgraničio linije između njihovih zapovjednih područja pa su obojica mogla nastupiti prema središtu Berlina.

Ostali događaji na današnji dan:
1457 pr. Kr. – Vjerojatan datum egipatske pobjede u Bitki kod Megidda
1178 pr. Kr. – Legendarni datum Odisejevog povratka na Itaku
73 – Pad židovske utvrde Masade
1368 – Početak izrade Misala kneza Novaka
1746 – Posljednja bitka na britanskom tlu (Bitka kod Cullodena)
1799 – Bitka kod Brda Tabor između francuskih i osmanskih snaga
1912 – Prva žena preletjela La Manche (Harriet Quimby)
1917 – Lenjin došao u Petrograd iz Švicarske
1922 – Rapallski ugovor između Njemačke i sovjeta
1944 – Započelo savezničko bombardiranje Beograda
1945 – 7 tisuća mrtvih od jednog torpeda pri sovjetskom potapanju njemačkog transportnog broda Goya
1947 – Bernard Baruch upotrijebio pojam “Hladni rat”
1948 – Osnovana Organizacija za europsku ekonomsku suradnju
1963 – Napisano pismo Martina Luthera Kinga iz zatvora u kojem protestira protiv rasne segregacije
1970 – Počeli SALT pregovori o smanjenju nuklearnog naoružanja
1990 – Jack Kevorkian (“Doktor smrt”) počinio prvo ubojstvo
1993 – Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina
2003 – Deset novih članica ušlo u EU

Rođeni:
1646 – Jules Hardouin Mansart
1660 – Hans Sloane
1682 – John Hadley
1730 – general Henry Clinton
1755 – Louise Élisabeth Vigée Le Brun
1786 – admiral John Franklin
1800 – feldmaršal George Bingham, lord Lucan
1812 – biskup Juraj Dobrila
1844 – Anatole France
1867 – Wilbur Wright
1886 – Ernst Thälmann
1886 – Margaret Woodrow Wilson
1889 – Charlie Chaplin
1893 – sluga Božji Ante Antić, kandidat za sveca
1896 – Pat Clayton
1896 – Tristan Tzara
1905 – Frits Philips
1907 – Joseph-Armand Bombardier
1907 – August Eigruber
1911 – Guy Burgess
1921 – Peter Ustinov
1927 – papa Benedikt XVI.
1939 – Dusty Springfield
1939 – Boris Dvornik
1940 – kraljica Margrethe II. od Danske
1942 – Frank Williams
1947 – Kareem Abdul-Jabbar
1954 – Ellen Barkin
1955 – Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
1961 – Doris Dragović
1965 – Martin Lawrence
1971 – Selena
1972 – Conchita Martínez
1978 – Igor Tudor

Umrli:
69 – rimski car Oton
665 – sv. Fruktuosus od Brage
1198 – austrijski vojvoda Fridrik I. Katolički
1788 – Georges Louis Leclerc, grof de Buffon
1828 – Francisco Goya
1850 – Marie Tussaud
1859 – Alexis de Tocqueville
1879 – sv. Bernardica (Bernadette) Soubirous
1899 – Emilio Jacinto
1913 – Miroslav Kraljević
1915 – Nelson W. Aldrich
1946 – Arthur Chevrolet
1947 – Rudolf Höß
1953 – Oskar Aleksander
1958 – Rosalind Franklin
1978 – Lucius D. Clay
1988 – Khalil al-Wazir (Abu Džihad)
1990 – Greta Garbo
1995 – Iqbal Masih
1996 – Stavros Niarchos
2005 – Marla Ruzicka
2010 – Rasim Delić
2010 – Daryl Gates
2012 – Mærsk Mc-Kinney Møller
2012 – Ray Davey