JE LI OVO NAJVEĆA USKRŠNJA SLIKA IKADA? Nepoznati švicarski umjetnik za ovo nikada nije dobio aplauz

Učenici Petar i Ivan trče do Groba na Uskršnje ujutro.

Ovo djelo ima impozantan naslov: Učenici Petar i Ivan trče do Groba na Uskršnje ujutro.

Češće se  međutim spominje samo njen skraćeni oblik, Učenici ili  Les Disciples. Nećete ju naći u Louvreu, Metu  ili  u Nacionalnoj galeriji.

Obješena je i ugurana u staru zgradu nekadašnje željezničku stanice u Parizu, danas  Musée d’Orsay, na lijevoj obali Seine.

Sliku je naslikao 1898. godine i danas relativno slabo poznati švicarski umjetnik po imenu Eugène Burnand.

Bio je slikar starog kova. Prilično staromodan realist u vrijeme kada su sva napredna umjetnička djeca koja su htjela u to doba uloviti svoj vagon za svoju slikarsku slavu, u skladu s tadašnjim umjetničkim trendovima, prihvatila modernizam.

Slika “Učenici” tako nije dobila pljesak kad su je prvi put izvjesili. Burnandov stil već se smatrao passéom 90-ih godina 19-og stoljeća.

No svi  oni koji odvoje vrijeme i  pronađu Učenike u d’Orsayu,vraćaju se govoreći kako im je susret s tim platnom bio ravan duhovnom iskustvu.

Neki kažu da je to najveća uskršnja slika ikad naslikana

Dok prvo bljedilo zore tonira oblake, Petar i Ivan jure prema Kristovu grobu. Upravo im je Marija Magdalena javila da su ona i ostale žene otkrile da je Isusov grob prazan. Da je Krist, Pomazanik Božji, uskrsnuo. (*Pomazanik je doslovan prijevod grčke riječi Krist na naš jezik), Riječi Magdalenine zvone im u ušima. No njihova lica i njihova tijela otkrivaju da nisu sigurni u njene riječi. U šoku su. Šok s njenog lica prenio se na njih. Al blaženost i smiraj nije. Moraju se sami uvjeriti. Ne znaju mogu li  joj  vjerovati.

Ivan, mlađi od njih dvojice, zabrinuto stišće ruke.

Bio je s Isusom kad je umro na križu. Ivan Najvjerniji. Miljenik Kristov. Jedini učenik koji je uz Isusa ostao do kraja ovozemaljskog života. Gledao je njegovu smrt. Gledao je kad mu je Longin probijao rebro. A on mirovao. Mrtav. Izgleda da ga se jedva može uvjeriti da je Krist ponovno živ.

A onda je tu i Petar.

I dok je Ivan bio potpuno i do kraja u vjeri u  Isusa, Petar je bio njegov najnevjerniji Učenik. Bio je jedini koji je usmeno poricao čak i poznavanje Isusa u njegovom najmračnijem času. Na ovoj slici Peter izgleda prestravljeno. Kao da ga istovremeno proživaju i  nada i  sram i očaj. Nije siguran može li vjerovati izvješćima. Ali on to želi. O, kako samo hoće vjerovati. Kako je Burnand uhvatio takvu raznolikost emocija u Petrovom licu? Petar se hvata rukom za prsa, kao da osjeća hrabrost, hrabrost koja ga je napustila samo noć ranije. No lice govori nešto posve drugo. Odaje potpuni rašomon emocija. Petar djeluje potpuno van sebe.

Obojica su nagnuta prema naprijed, brzo koračaju, spremajući se da brzi hod pretvore u trku.

Slika pršti kinetičkom energijom.

Ovaj rad zapravo je smjela, jako smjela umjetnička studija  očajničkog,  neizvjesnog iščekivanja.

Propitivanje vjere kistom utkano na platno.