Rođen austrijski feldmaršal grof Otto Ferdinand von Abensperg und Traun – 1677.

Ratovao je na habsburškoj strani čak i u Španjolskoj te na Siciliji. Imao je veliku ulogu u obrani zemalja Marije Terezije od pruskog kralja Fridrika Velikog.

Na današnji dan 1677. godine rođen je grof Otto Ferdinand von Abensperg und Traun, austrijski feldmaršal. Grofovska obitelj von Abensperg und Traun jedna je od najstarijih austrijskih plemićkih obitelji, a utjecajna je bila već prije dolaska Habsburgovaca na čelo Austrije. Između ostaloga, posjedovali su veliki dvorac Petronell, smješten u blizini Dunava, na području između Beča i Bratislave (Požuna).

Grof Otto Ferdinand von Abensperg und Traun rođen je u Sopronu blizu današnje granice između Mađarske i Austrije. Godine 1723. dosegao je generalski čin, a ratovao je na habsburškoj strani čak i u Španjolskoj te na Siciliji. Nakon dolaska carice Marije Terezije na prijestolje dobio je čin feldmaršala. Imao je veliku ulogu u obrani caričinih zemalja od pruskog kralja Fridrika Velikog. Nagrađen je čak i Redom zlatnog runa, najvišim odlikovanjem dinastije Habsburg. Preminuo je 1748. godine u Transilvaniji (Erdelju) kao tamošnji vojni zapovjednik. U trenutku smrti bio je u 71. godini života. U Beču se nalazi njegova skulptura na konju, koja je dio spomenika Mariji Tereziji (jedan je od četvorice slavnih caričinih vojnih zapovjednika na konju koji okružuju taj spomenik).

Ostali događaji na današnji dan:
479 pr. Kr. – Bitka kod Plateje (Grci pobijedili Perzijance)
1776 – Prva i najveća bitka u Američkom ratu za nezavisnost, pobijedili Britanci (Bitka kod Long Islanda)
1793 – Uvod u francusku opsadu Toulona u kojoj će se prvi put proslaviti Napoleon Bonaparte
1813 – Bitka kod Dresdena (Napoleon pobijedio Austrijance, Ruse i Pruse)
1859 – Otkriće nafte u Titusvilleu u Pennsylvaniji dovelo do prvog komercijalnog naftnog izvora u povijesti
1916 – Rumunjska objavila rat Austro-Ugarskoj (Prvi svjetski rat)
1928 – Potpisan Kellogg-Briand pakt (zabranjen rat kao sredstvo rješavanja sukoba među državama)
1934 – Ubijena Linda Agostini u Australiji (suđenje oko njenog ubojstva izazvalo je veliki publicitet)
1969 – Izraelski komandosi prodrli duboko u egipatski teritorij i napali deltu Nila
1972 – Eksperimentalno emitiranje Drugog programa Televizije Zagreb
1982 – Atentat na turskog vojnog diplomata pukovnika Atilla Altıkata iz osvete za Armenski genocid

Rođeni:
1669 – Anna Maria od Orléansa
1677 – feldmaršal grof Otto Ferdinand von Abensperg und Traun
1770 – Georg Wilhelm Friedrich Hegel
1809 – Hannibal Hamlin
1849 – Ivan Rendić
1877 – Charles Rolls
1890 – Man Ray
1908 – Lyndon B. Johnson
1913 – grofica Nina von Stauffenberg
1925 – nadbiskup kardinal Andrea Cordero Lanza di Montezemolo
1941 – Cesária Évora
1947 – Barbara Bach
1959 – Gerhard Berger
1969 – Cesar Millan
1976 – Carlos Moyà
1976 – Mark Webber
1977 – Deco
1985 – Nikica Jelavić

Umrli:
387 – sv. Monika (tradicionalni datum)
542 – sv. Cezarije
660 – sv. Bacolo iz Sorrenta
827 – papa Eugen II.
995 – sv. Gebhard od Konstanza
1150 – sv. Gvarin (Guarinus, Guérin) Sionski
1208 – Irena Angela
1312 – Artur II., vojvoda od Bretanje
1450 – Reginald West, lord De La Warr
1545 – nadbiskup Piotr Gamrat
1576 – talijanski slikar Ticijan
1590 – papa Siksto V.
1635 – Félix Lope de Vega
1773 – Friedrich Wilhelm von Seydlitz
1849 – bl. Dominik od Majke Božje (Domenico Barberi)
1875 – William Chapman Ralston
1909 – Emil Christian Hansen
1929 – Herman Potočnik
1931 – Willem Hubert Nolens
1934 – Linda Agostini
1944 – Georg von Boeselager
1945 – bl. Maria Pilar Izquierdo Albero
1958 – Ernest Lawrence
1963 – W. E. B. Du Bois
1965 – švicarski arhitekt Le Corbusier
1967 – Brian Epstein
1968 – princeza Marina
1975 – etiopski car Haile Selasije
1999 – nadbiskup Hélder Câmara
2000 – hrvatski animator Ante Zaninović
2006 – María Capovilla
2012 – Ivica Horvat