fbpx

AVDO AVDIĆ NE POZNAJE NI MINIMUM PRAVNE PRAKSE I PRAVNIH NAČELA

Autor: Josip Šimić-Đinđić

Od dolaska Gordane Tadić na poziciju glavne državne tužiteljice BiH, vidna je znamenita i odlučna borba protiv organiziranog kriminala i korupcije, u svim sferama političkog i pravosudnog establišmenta.

Najveće koruptivne i kriminalne afere trenutno su u prioritetu rada Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, na čelu sa glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić od predmeta „Respiratori“ u kojemu su već optuženi federalni premijer Fadil Novalić i dr., zatim predmeta „Dženan Memić“, i naposljetku direktor OSA-e BiH Osman Mehmedagić, koji već od ranije pod obradom Tužiteljstva BiH zbog korupcije.

Kako je izvjesna borba Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv korupcije u pravosudnom (Dženan Memić), političkom (respiratori) i sigurnosnom sektoru (istrage i optužnice protiv čelnih ljudi i sigurnosnom sektoru), sve su veći napadi na Tužiteljstvo BiH i glavnu tužiteljicu Gordanu Tadić.

Duga je lista na koji način su se mnogi „trudili“, da se otarase glavne državne tužiteljice Gordane Tadić od montiranog disciplinskog postupka, ugrožavanja sigurnosti glavne tužiteljice dva puta kod Olova do fingiranih informacija i OSA-inih dokumenta potpisanih od strane Osmana Mehmedagića, koji su dostavljeni predsjedniku VSTV-a BiH Halilu Lagumdžiji, a u kojima se navodno spominju nezakonitosti u rade glavne tužiteljice Gordane Tadić.

Sve je propalo, no Tužiteljstvo BiH ne odustaje od borbe protiv kriminala i korupcije, a to pokazuje i najnoviji slučaj podizanja optužnice protiv Alise Ramić ranije Mutap, Zijada Mutapa, Josipa Barića, Hasana Dupovca i Muamera Ožegovića, kojima Tužiteljstvo BiH na teret stavlja krivično djelo organizirani kriminal, a u vezi sa krivičnim djelima: protivzakonito posredovanje, pomoć učiniocu nakon učinjenog krivičnog djela, sprečavanje dokazivanja i davanje lažnog iskaza, a u vezi sprečavanje otkrivanja i dokazivanja stradanja Dženana Memića.

Tužilaštvo BiH nastavlja intenzivan rad u ovom predmetu u odnosu na ostale prijavljene osobe.

Velika ljubomora zjapi na Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, zbog podizanja optužnice u predmetu „Dženan Memić“, jer je mnogima zaista teško „progutati“ činjenicu, da se Tužiteljstvo BiH, predvođeno glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić, zaista bori protiv kriminala i korupcije.

Tu ljubomoru jučer nije skrivao policijski novinar i „glasnogovornik“ direktora OSA-e BiH Osmana Mehmedagića  – Osmice, Avdo Avdić, pa je odmah „poletio“, da u svome članku ismija i dovede u pitanje podignutu optužnicu u predmetu „Dženan Memić“, stavljajući se po ko zna koji put na stranu onih koji su osumnjičeni u predmetu „Dženan Memić“!

Tako je Avdo Avdić nastojeći svojim člankom, da dezavuira javnost i čitatelje, dana  09. 07. 2021. godine, na svome Internet portalu Istraga.ba u autorstvu istoga, oglasio članak, pod nazivom: Mutap i drugi: Način smrti Dženana Memića – nepoznat, ubica – nepoznat, krivično djelo – nepoznato i dekriminalizirano“, a u kojem članku isti navodi, da je „Tužiteljstvo BiH u predmetu „Dženan Memić“ optužilo pet osoba da su počinili krivično djelo koje ne postoji u KZ FBiH (protuzakonito posredovanje) i koje je dekriminalizirano 2016. godine. Osim toga, ne zna se ni ko je počinio krivično djelo u Aleji, a nije poznato ni koje je djelo izvršeno. Jedino što se zna da su optuženi pomagali nepoznatom izvršiocu nakon izvršena nepoznatog krivičnog djelo“.

U svome članku Avdo Avdić dalje u tekstu navodi: „…Kako se može vidjeti, jedno od krivičnih djela koja se stavljaju na teret optuženima je i “Protuzakonito posredovanje” iz člana 382 stav 2 KZ FBiH. Problem, međutim, predstavlja činjenica da krivično djelo “Protuzakonito posredovanje” uopće ne postoji u Krivičnom zakonu FBiH. To djelo je izbrisano, odnosno dekriminalizirano 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon događaja koji je uzrokovao smrt Dženana Memića. Dakle, Tužilaštvo BiH je optužilo ljude da su počinili krivično djelo koje ne postoji, odnosno koje je dekriminalizirano“.

Prethodno navedenim člankom Avdić je nastojao, kao i uvijek da ismije Tužiteljstvo BiH i njihovu borbu protiv kriminala i korupcije, a u stvari sam je sebe izvrgnuo ruglu i ne znanju.

O čemu se radi i šta (ne) zna Avdo Avdić?!

Postoji jedna izreka od pravnih fundamenata, koja se tradicionalno izražava u latinskom jeziku: „Nulla poena sine lege (hrv. Nema kazne bez zakona) je jedan od pravnih fundamenata koji se tradicionalno izražavaju na latinskom jeziku. Prema njemu mogu biti počinjena ona kaznena djela i određene kaznenopravne sankcije koje su prethodno propisane zakonom. Duža verzija ovog izraza je: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali koji se prevodi kao “nema zločina, nema kazne, bez prethodnog kaznenog zakona”.

Ovaj pravni koncept, temeljni koncept i isto tako temeljna ideja iza pisanog zakona, zabranjuje kažnjavanje ukoliko u trenutku neke akcije od strane pojedinca ta akcija nije bila opisana kao kriminalna. Ne samo kažnjivost određenog djela proizlazi iz postojanja propisa, već i sama kazna kojom će određeno djelo biti kažnjeno mora biti unaprijed propisano. Najbitnija implikacija i posljedica toga koncepta je što se njime zabranjuje retroaktivno kažnjavanje. Drugim riječima, ukoliko pojedinac počini neku radnju koja se ne svidi državi, a nije otprije zakonom propisana kaznadržava ga ne može kazniti zbog te radnje čak i ako donese propise kojima se ubuduće ta radnja kažnjava.

U svome članku Avdo Avdić tvrdi, da je „Tužiteljstvo BiH na teret optuženima stavilo i krivično djelo “Protuzakonito posredovanje” iz člana 382 stav 2 KZ FBiH, a koje djelo uopće ne postoji u Krivičnom zakonu FBiH, jer je to djelo dekriminalizirano 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon događaja koji je uzrokovao smrt Dženana Memića“, a nastojeći to podvesti pod nelogičnosti Tužiteljstva BiH.

Da Avdo Avdić nije u pravu, te da ne poznaje ni minimum pravne prakse i načela pokazuje i slijedeće:

Tužiteljstvo BiH na teret optuženima (Dupovcu i drugima) stavlja krivično djelo „Protuzakonito posredovanje“ iz člana 382. stav 2. KZ F BiH, navodeći u optužnici, da su isto počinili neposredno nakon stradanja (ubistva) Dženana Memića, koji je 08. februara 2016. godine, u Velikoj Aleji na Ilidži zadobio teške po život opasne povrede, usljed kojih je 15. februara 2016. godine podlegao na UKC Sarajevo.

Dakle, na teret im se stavlja i krivično djelo „Protuzakonito posredovanje“ iz člana 382. stav 2. KZ F BiH, a koje su optuženi počinili u vrijeme dok je ono bilo na snazi, odnosno u vrijeme, kada djelo koje su počinili nije bilo dekriminalizirano, dok je isto djelo dekriminalizirano, odnosno izbrisano iz KZ F BiH tek nekoliko mjeseci kasnije od ubistva Dženana Memića, a radnje optuženih se manifestiraju u tome, da su oni navedeno djelo „Protuzakonito posredovanje“ počinili u vrijeme, kada isto nije bilo dekriminalizirano.

Prema prethodno citiranoj latinskoj izreci, koja predstavlja jedan od pravnih fundamenata, u obrazloženju iste, jasno je propisano, da je pravni koncept, temeljni koncept i isto tako temeljna ideja iza pisanog zakona, a koja zabranjuje kažnjavanje ukoliko u trenutku neke akcije od strane pojedinca ta akcija nije bila opisana kao kriminalna.

U vrijeme kada su optuženi (Dupovac i drugi) počinili krivično djelo „Protuzakonito posredovanje“ iz člana 382. stav 2. KZ F BiH, u odnosu na akcije istih, ta njihova akcija je bila u Krivičnom zakonu Federacije BiH opisana kao kriminalna u vrijeme počinjenja djela od strane osumnjičenih, odnosno optuženih, iz čega proizlazi, da Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije optužilo osumnjičene, da su počinili krivično djelo „Protuzakonito posredovanje“ nakon što je ono dekriminalizirano, već mnogo prije u vrijeme dok je isto bilo na snazi.

Slijedom navedenog, uz primjenu latinske izreke, koja predstavlja jedan od pravnih fundamenata, optuživanje i kažnjavanje osumnjičenih, odnosno optuženih (Dupovca i dr.) je dozvoljeno, jer su u trenutku počinjenja navedenog krivičnog djela „Protuzakonito posredovanje“, radnje i akcije istih bile u zakonu opisane kao kriminalne, iz čega proizlazi, da osumnjičeni (Dupovac i dr) nisu počinili krivično djelo „Protuzakonito posredovanje“ nakon što je ono dekriminalizirano, nego u vrijeme, kada je isto bilo na snazi.

Dakle, osumnjičeni Dupovac i drugi, počinili su radnju „Protuzakonito posredovanje“, koja je u vrijeme počinjenja djela otprije zakonom bila propisana, kao kriminalna radnja, a dekriminalizirana je tek nakon nekoliko mjeseci od počinjenja krivičnog djela.

Da su osumnjičeni Dupovac i dr., počinili neku radnju koja se ne svidi državi, a nije otprije zakonom propisana kaznadržava ih ne može kazniti zbog te radnje čak i ako donese propise kojima se ubuduće ta radnja kažnjava, što znači, da Tužiteljstvo BiH nije optužene optužilo retroaktivno, nego su optuženi za krivično djelo u vrijeme dok je isto bilo na snazi, prema vremenu počinjenja, shodno prema optužnici Tužiteljstva BiH.

Autor: Josip Šimić-Đinđić

ZADNJE VIJESTI