Direktor SIPA-e Perica Stanić odbio izvršiti Naredbu Tužiteljstva BiH – Podnesene Krivične prijave protiv više lica!

SARAJEVO - Nakon prikupljenih materijalnih dokaza i iskaza svjedoka, koji ne dovode u sumnju krim. aktivnosti i radnje prijavljenih, odvjetnički tim Josipa Šimića, podnio je dana 14. 05. 2018. godine Tužiteljstvu BiH Krivičnu prijavu protiv prijavljenih Perice Stanića, direktora SIPA-e, Vahidina Šahinpašića, načelnika KIO SIPA-e, Dalide Burzić, glavne tužiteljice KS, Nevene Aličehajić, tužiteljice KS i dr., zbog „Organiziranog krimninala“ iz člana 250. KZ BiH.

Podsjećanja radi, protiv prijavljenih je ranije, 19. 12. 2017. godine, podnesen Optužni izvještaj na preko 100 stranica, predloženo preko 60 svjedoka i stotine materijalnih dokaza.

Izreka Krivične prijave od 14. 05. 2018. godine:

ŠTO SU: Združeno i pojedinačno, u skladu s prihvaćenim zadacima i ulogama, udruženog i planiranog kriminalnog nezakonitog poduhvata, a radi ostvarivanja protupravnih interesa, sebi i drugima, i to:

1. U točno utvrđenom periodu, i to dana 06. 09. 2017. godine u poslijepodnevnim satima, ali i nakon toga datuma, prijavljeni Perica Stanić, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), prijavljeni Vahidin Šahinpašić, načelnik Kriminalističko-istražnog odjela SIPA-e i drugi, nastupajući u svojstvu ovlaštenih službenih osoba SIPA-e, odnosno Direktora SIPA-e i načelnika KIO SIPA-e, odbili da izvrše Naredbu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a kojom se naređuje Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, da ista obustavi sve aktivnosti prema, Josipu Šimiću, koje policijski službenici SIPA-e provode po nalogu Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, te da se po istoj Naredbi imam dovesti u prostorije Tužiteljstva BiH.

Prijavljeni službenici SIPA-e i drugi, su i pored Naredbe Tužiteljstva BiH, kojom se naređuje Agenciji obustava svih aktivnosti protiv mene, koje provode po nalogu Tužiteljstva KS, te da se po istoj Naredbi Josip Šimić ima dovesti u prostorije Tužiteljstva BiH, i usprkos što nisu izvršili taj predmetni dio Naredbe Tužilaštva BiH, i nakon te zabrane, odnosno Naredbe, isti su nastavljali obavljati određene aktivnosti u vidu službenih zabilješki, provjera…, i iste dostavljali Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo, usprkos tome, što im je predmetnom Naredbom Tužiteljstva BiH naloženo, da ista Agencija obustavi svako daljenje postupanje po aktima bilo kojeg tužiteljstva u BiH, uključujući zabranu postupanja i po aktima Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, a osobito u vezi s ovim predmetom u vezi prisluškivanja, nadzora i tajnog praćenja v. d. Glavnog tužitelja BiH Gordane Tadić i potpredsjednice VSTV-a BiH Ružice Jukić, uključujući i zabranu postupanja SIPA-e po aktima Tužiteljstva Kantona Sarajevo u vezi spornog akta SIPA-e, a kojeg je Josip Šimić predao na protokol Tužiteljstva BiH 28. 08. 2017. godine.

Predmetnom Naredbom Tužiteljstva BiH SIPA-i je naloženo, da ista od sada pa nadalje, je dužna postupati samo po naredbama Tužiteljstva BiH i drugim aktima Tužiteljstva BiH u vezi sa ovim predmetom, (o.p. zbog kojeg je Josip Šimić lišen slobode po Naredbi Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo), te da je Agencija dužna obustaviti postupanje po bilo kojim aktima bilo kojeg tužiteljstva u Bosni i Hercegovini, koji se odnose na navedene događaje ili su u vezi sa navedenim događajima, uključujući i obustavu postupanja po aktima Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo ili nekog drugog suda, osim Suda Bosne i Hercegovine, a koji su vezani za navedeni predmet Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo.Osim navedenog, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine naređuje Agenciji da sve aktivnosti i radnje u vezi sa naprijed navedenim trenutno i u buduće obavlja po izričitim naredbama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i da sve radnje koje su u toku, a što uključuje bilo koju istražnu radnju i druge radnje poduzima uz suglasnost i po naredbi Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, te da o svim do sada poduzetim radnjama po naredbama bilo kojeg tužiteljstva ili suda u predmetima, koji se odnose na navedene događaje ili su u vezi sa navedenim događajima, odmah dostavi informaciju Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, sa dokazima, predmetima, dokumentima ili osobama, a radi odluke Tužiteljstva Bosne i Hercegovine o daljem postupanju u vezi sa istim.

Pripadnici SIPA-e, odnosno prijavljeni i dr., upoznati s predmetnom Naredbom Tužiteljstva BiH, i pored činjenice, da svjesno nisu izvršili predmetni dio Naredbe, a koji se odnosio na apsolutnu obustavi svih aktivnosti prema Josipu Šimiću i njegovu predaju Tužiteljstvu BiH, a ne Tužiteljstvu KS, i dalje nastavili postupati i poduzimati određene aktivnosti, čime su direktno prekršili i član 3. stav 3. Zakona o SIPA-i, a posebno uz činjenicu, da su Glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić i direktor SIPA-e Perica Stanić načelno ranije postigli dogovor, da u konkretnom predmetu treba postupati Tužiteljstvo BiH, a ne Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo, kao nenadležno tužilaštvo.

Prijavljeni Vahidin Šahinpašić, načelnik KIO SIPA-e, je i pored što je bio upoznat s činjenicom, da su se v. d. Glavnog tužitelja BiH Gordana Tadić i direktor SIPA-e Perica Stanić usaglasili i dogovorili, da u konkretnom predmetu u vezi sa „prisluškivanjem, nadzorom i tajnim praćenjem najviših pravosudnih dužnosnica u BiH, kao i u vezi spornog akta SIPA-e“, treba postupati Tužiteljstvo BiH, kao stvarno nadležno tužilaštvo, i unatoč toj činjenici, prijavljeni je ostvarivao uzajamnu komunikaciju i ostvarivao određene aktivnosti s Kantonalnim tužiteljstvom Kantona Sarajevo, na štetu Šimić Josipa, a u svoju korist i korist drugih, zbog toga i prijavljenom nije ni odgovarala suradnja s Tužiteljstvom BiH u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti s prethodno citiranim predmetom, kao neovisnim Tužiteljstvom, nego je prijavljeni Šahinpašić Vahidin, načelnik KIO SIPA-e, a radi ostvarivanja protupravnih koristi i protivpravnih interesa sebi i drugima, zajedno sa drugim prijavljenima Dalidom Burzić, kao glavnom tužiteljicom KS, Nevenom Aličehajić, Draganom Mektićem i dr., organizirao uhićenje Josipa Šimića s ciljem skretanja i ometanja istrage Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i preusmjeravanje iste od stvarnih počinilaca te teške krivično-pravne radnje, a kako bi ostvarili svoje konačne kriminalno-političke motive i interese, izbjegli optuženje, a koje radnje su detaljno opisane u Optužnom izvještaju od 19. 12. 2017. godine predanog Tužiteljstvu BiH protiv Mektić Dragana, Šahinpašić Vahidina, Čerkez Slađena, Burzić Dalide i dr., zbog „Organiziranog kriminala“ iz člana 250. KZ BiH;

Pa je prijavljeni Perica Stanić i dr., upoznat sa posljedicama neizvršavanja Naredbe Tužiteljstva BiH, dana 07. 09. 2017. godine na sasvim perfidan način uputio dopis, broj: 1-16-04-04-1-462-7/17 od 07. 09. 2017. godine, pravdajući se Tužiteljstvu BiH, Direktor SIPA-e Perica Stanić je obmanuo Naslove na način, da u dopisu tvrdi, kako je predmetna Naredba Tužilaštva BiH zaprimljena, nakon što su pripadnici SIPA-e mene već predali na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, te da Agencija navodno objektivno nije mogla postupiti u cijelosti po Naredbi Tužiteljstva BiH u dijelu dostavljanja i predaje prikupljenih dokaza, predmeta, dokumenata i osobe., tj. Šimić Josipa!

Stanić je slagao ovu važnu, ali odlučnu činjenicu, jer dok se Josip Šimić još nalazio u SIPA-i, predmetna Naredba Tužiteljstva BiH je zaprimljena.Kao paravan za neizvršavanje Naredbe Tužiteljstva BiH, direktor SIPA-e Perica Stanić navodi, kako je Josip Šimić navodno već bio predan u prostorije Tužiteljstva KS, pa da je tek onda predmetna Naredba zaprimljena, te upućuje Tužiteljstvo BiH, da se u tom dijelu sa Naredbom obrati Tužiteljstvu KS. Međutim, sve i da je Josip Šimić bio predan, NAREDBA JE NAREDBA, koja je glasila, da se obustave sve aktivnosti prema njemu od strane SIPA-e i dovede u prostorije Tužiteljstva BiH. Nije na Tužiteljstvu BiH, da se predmetnom Naredbom obraćaju Tužiteljstvu KS, kako to Perica Stanić pak tvrdi, već je na Perici Staniću bilo, da se s navedenom Naredbom Tužiteljstva BiH obrati na adresu Kantonalnog tužiteljtva KS, Šimić Josipa izuzme iz prostorija i nadležnosti Tužiteljstva KS i preda Tužiteljstvu BiH, te time izvrši predmetnu Naredbu Tužiteljstva BiH.

Direktor SIPA-e Perica Stanić mogao je, da je htio izvršiti Naredbu Tužiteljstva BiH, ali istu nije htio iz njemu poznatih motiva i interesa, ali i kako ne bi kvario unaprijed skovani plan između njega, Dalide Burzić, Dragana Mektića, Vahidina Šahinpašića i dr., obzirom, da je prijavljeni Šahinpašić nekoliko dana prije bio u Uredu Dalide Burzić i rekao: „Vidjet ćete šta će se ovih dana dogoditi“. Postoje svjedoci koji su sjedili u tom Uredu.

2. Prijavljena glavna tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo Dalida Burzić nastupajući u svojstvu Glavne tužiteljice sarajevskog tužiteljstva, zajedno sa ostalim prijavljenima u ovoj Krivičnoj prijavi i Optužnom izvještaju od 19. 12. 2017. godine, prekoračivši granice svoga službenog ovlaštenja, neizvršivši svoje službene dužnosti, postupajući suprotno principu zakonitosti, jednakosti i nepristrasnosti, svjesno zanemarivši prioritete zakonitosti i prednosti, koje Sudu BiH pripadaju, obavezujućeg za sve tužitelje, koji je predviđen ZKP-om F BiH i ZKP-om BiH, te Kodeksom tužiteljske etike, koji ju je obavezivao, da svoju funkciju obavlja bez pristrasnosti, nezakonitog postupanja, mučenja u obavljanju službe, osvete i odmazde, brutalnom postupanju i dr., prema uhićenom Šimić Josipu, a koje nezakonite radnje je višemjesečno razvijala i planirala prema Šimić Josipu, s ciljem osvete i odmazde, zbog njegovih javnih medijskih članaka, koje je putem portala, putem sredstava javnog informiranja, objavljivao o prijavljenoj Burzić Dalidi, opisujući njezine kriminalne i promiskuitetne radnje, kao i krivičnih prijava, koje je oštećeni Šimić Josip prije podnosio Tužiteljstvu BiH protiv prijavljene Burzić Dalide i dr., a o čemu su mediji detaljno i blagovremeno izvještavali, a prijavljena Burzić Dalida nesumnjivo iz medija upoznata bila sa svim radnjama i aktivnostima Šimić Josipa, koji se, kako medijski u svojim člancima, tako i krivičnim prijavama protiv iste založio, da ista zbog svojih kriminalnih aktivnosti bude izvedena pred lice pravde, dakle sve radnje i aktivnosti Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo poduzete protiv Šimić Josipa, nesumnjivo mogle utjecati na javnu predodžbu o njezinoj pristrasnosti i ostrašćenom malicioznom postupanju (i jesu) prema Šimić Josipu, i tome svjesno „dolus directus“ propustila sa svoje strane, da zatraži i predloži izuzeće Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo u krivičnom predmetu, broj: T09 0 KT 0116640 17, protiv Šimić Josipa, ili podnese Tužiteljstvu F BiH prijedlog za delegiranje istog u nadležnost nekog drugog tužiteljstva u BiH, ili isti dostavi Tužiteljstvu BiH, kao stvarno i mjesno nadležnom tužiteljstvu na daljnje postupanje, iako je to od nje prethodno više puta od strane Tužiteljstva BiH i službeno zatraženo, a što je prijavljena Burzić Dalida i više puta maliciozno i svjesno, kršeći prioritete prednosti, koje Sudu BiH i pripadaju, i odbila izvršiti predaju istog predmeta na nadležno postupanje Tužiteljstvu BiH, a kojim bi njezina netrpeljivost, mržnja i osveta prema Šimić Josipu, u slučaju, da je izvršila predaju predmeta u nadležnost i postupanje Tužiteljstvu BiH bila isključena i Kodeks tužiteljske etike automatski afirmirao, te s obzirom na činjenicu, da se prijavljena Burzić Dalida ostrašćeno borila, da predmet ostane u njezinoj nadležnosti (i ostao), odnosno nadležnosti Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, sve poduzete radnje pod velom Tužiteljstva KS mogle su uticati (i jesu uticale) na javnu predodžbu o njezinoj pristrasnosti, neobjektivnom postupanju i ostrašćenom malicioznom postupanju, s ciljem osvete i odmazde prema Šimić Josipu, gdje je prijavljena Burzić Dalida do sada na najgori mogući način zloupotrijebila svoj položaj i istragu protiv Šimić Josipa pretvorila u tzv. „selektivnu istragu“ u namjeri, da ga diskreditira, ponizi, omalovaži i povrh svega, preko njoj podložnih psihijstrijskih vještaka neuračunljivim proglasi, a za što je nesumnjivo imala i veoma jak motiv ili motive detaljnije opisane u Optužnom izvještaju od 19. 12. 2017. godine predanog Tužiteljstvu BiH protiv Mektić Dragana, Čerkez Slađenka, Burzić Dalide i dr., pa je prijavljena Burzić Dalida, kao glavna tužiteljica Tužiteljstva KS zajedno sa ostalim prijavljenim osobito tužiteljicom Nevenom Aličehajić, Draganom Metićem, a kako bi ostavrila sebi i drugima protivpravne interese i zadovoljila svoje kriminalne maliciozne apetite i motive,„uskočila“ u istragu Tužiteljstva BiH, a što nikako činiti nije smjela, s ciljem da omete istragu Tužiteljstva BiH i istu odvuče ili presumjeri ili uspori ili obesmisli, te se oštećenom Šimić Josipu „dolus directus“ osveti, istog Šimić Josipa na temelju kopija, kao nedozvoljenih dokaza u krivičnom postupku uhitila, dvomjesečno na temelju kopija u pritvoru držala, deset dana na Psihijatriju KS smjestila, lancima vezala, nadajući se, da će istog uz pomoć svojih vještaka neuračunljivim proglasiti, kako bi omalovažila ili obesmislila ili eventualno društvenog dobra i radne sposobnosti Šimić Josipa lišila, te njegov svaki članak i prijavu obezvrijedila i nevjerodostojnim učinila, i naposljetku, kako je plan, da se Josip Šimić neuračunljivim proglasi propao, a kako bi „pokrila“ ili „opravdala“ hapšenje i pritvor Josipa Šimića na temelju kopija, kao nedozvoljenih dokaza u krivičnom postupku optužnicu podigla.

To, da je prijavljena Burzić Dalida bila nesumnjivo upoznata s javnim kolumnama Josipa Šimića o njoj jasno potvrđuju i tužbe, koje je ista podnijela za navodnu klevetu protiv Josipa Šimića-Đinđića, zbog njegovih javnih članaka o istoj, te kada slijedom toga nije uspjela ishodovati za sebe povoljan postupak i presudu, jer je Vrhovni sud F BiH delegirao sve parnice iz OS Sarajevo u nadležnost OS Goražde, jer je smatrao osnovanim, da Dalida Burzić, kao glavna tužiteljica KS može uticati svojim položajem na ishod parničnog postupka i konačne presude povoljan za nju, ukoliko se parnice budu vodile pred OS Sarajevo, te je slijedom navedenog Vrhovni sud F BiH iste parnice delegirao, gdje prijavljena neće moći uticati na sudije na način, da istima prijeti ili iste suce ucjenjuje, kako bi ostvarila konačan ishod presude povoljan za nju, pa je isto slijedom navedenog na najgori mogući način zlouptrijebila položaj, te s ciljem osvete i odmazde uhitila Šimić Josipa, kako bi ga onemogućila u njegovom daljnjem novinarskom angažmanu i raskrinkavanju kriminalnih aktivnosti prijavljene Burzić Dalide, i pored činjenice, to još više, jer prijavljena Burzić Dalida znala, da je Šimić Josip više puta saslušavan u svojstvu svjedoka u krivičnom predmetu Tužiteljstva BiH, broj: T20 0 KTA 0014035 17, protiv Burzić Dalide i dr., te je, a uzimajući u obzir sve navedeno, nesumnjivo prijavljena Burzić Dalida došla u sukob interesa sa Šimić Josipom.

3. Prijavljena tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo Nevena Aličehajić, preko koje su se kanalizirale i ostvarile sve monstrouzne i nezakonite radnje prijavljene Burzić Dalide, nakon što je tri puta slala Zahtjev, naslovljen na Tužiteljstvo BiH, za Glavnu tužiteljicu BiH Gordanu Tadić, za dostavljanje informacija i dokaza, odnosno izuzimanje predmetnog dokumenta SIPA-e, koji je dostavljen Tužiteljstvu BiH 28. 08. 2017. godine na „memorandumu Državne agencije za istrage i zaštitu, sa naznakom Istočno Sarajevo, 2017. godine, bez drugog broja i datuma, sa oznakom vrlo tajno, te sadržajem: n/r Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH; U prilogu akta dostavlja se 1 shema (prilog) nacrt kretanja v. d. Glavne državne tužiteljice Tadić Gordane; 6 stranica razgovora između Tadić Gordane i Jukić Ružice, potpredsjednice VSTV-a BiH.

Dostavlja se: Naslovu (fco.), a koji sadrži potpis Đure Kneževića, za ravnatelja Pericu Stanića, te otisak pečata Državne agencije za istrage i zaštitu, te nakon što Glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić nije udovoljila predmetnim Zahtjevima postupajuće tužiteljice KS Nevene Aličehajić, prijavljena je nakon toga postupala u namjeri, da protivzakonito prisvoji i na protivpravan način dođe u posjed informacija i dokaza iz krivičnog predmeta, koji se vodi kod Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a koje informacije i dokaze je ista tražila i u ranijim Zahtjevima upućenih Tužiteljstvu BiH, naslovljene na Glavnu tužiteljicu BiH Gordanu Tadić, nisu odobrene od strane Glavnog tužitelja BiH, u namjeri, da nanese štetu Josipu Šimić, istrazi i krivičnom predmetu Tužiteljstva BiH, te ostvari protivpravnu korist i protivpravan interes, i to ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću, sebi i drugima, a znajući prethodno iz ranijih postupanja, da informacije, odnosno podatke iz predmeta i ostalim podacima iz TCMS baze odobrava isključivo glavni tužitelj, te poučena upravo tim iskustvom, da joj ranijim Zahtjevima udovoljeno nije od strane Glavnog tužitelja BiH, prijavljena tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo Nevena Aličehajić, je sa direktnim umišljajem, na kriminalan način, uputila dopis, broj: T09 0 KT 0116640 17 od 06. 09. 2017. godine, naslovljen na Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, Sekretarijat Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, n/r direktora Admira Suljagića, označen u desnom kutu sa „HITNO I POVJERLJIVO“, tražeći od direktora Admira Suljagića, da isti putem IKT službe, koja nadzire CMS sistem Tužiteljstva BiH izvrši provjeru, te kroz potvrdu TCMS sistema o prijemu dokumenta u Tužiteljstvu BiH, utvrdi i Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo dostavi informacije i dokaze iz krivičnog predmeta, koji se vodi kod Tužiteljstva BiH, dakle, one informacije i dokaze, koje je redovnim i zakonitim putem pismeno tražila od Glavne tužiteljice BiH Gordane Tadić, a koje nije dobila, znajući prethodno, da prijavljena Nevena Aličehajić od direktora Sekretarijata VSTV-a BiH traži informacije i dokaze, koje su u vlasništvu druge institucije (Tužiteljstva BiH), te da pristup takvim informacijama u skladu sa Pravilnikom o Sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužiteljstvima, a sljedstveno članu 72. stav 4., odobrava glavni tužitelj, te je prijavljena od direktora Tajništva VSTV-a BiH dobila negativan odgovor, aprijavljena tužiteljica Nevena Aličehajić takvim svojim kriminalnim činom i kriminalnim motivom, nesumnjivo ostvarila elemente i obilježja krivičnog djela sa direktnim malicioznim umišljajem, jer, kako joj iz ranijih obraćanja po Zahtjevima nije udovoljeno od strane Glavne tužiteljice BiH, ista je nakon toga u namjeri pokušala, putem direktora Admira Suljagića, na protuzakonit način doći u posjed informacija i dokaza, koje su u vlasništvu druge institucije – Tužiteljstva BiH, znajući prethodno, da navedeno činiti ne smije, te da je takav potez kriminalan potez, koji povlači sa sobom određene posljedice.

Prijavljena tužiteljica Nevena Aličehajić je nesumnjivo postupala sa dolus directus, te je bila svjesna svoga djela i htjela njegovo izvršenje, s namjerom, da po svaku cijenu protivpravno i protivzakonito prisvoji informacije i dokaze iz krivičnog predmeta, koji se vodi kod Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, a sve na štetu Josipa Šimića i krivičnog predmeta formiranog kod Tužiteljstva BiH, a u korist svoju i korist ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, Dalide Burzić i dr.

Dakle, prijavljena Nevena Aličehajić, nakon što treći puta nije udovoljeno njezinim Zahtjevima, je tako perfidno poslala i četvrti dopis, broj: T09 0 KT 0116640 17 od 05. 09. 2017. godine, upućen glavnoj tužiteljici BiH Gordani Tadić u kojem ističe, da „Tužiteljstvo KS u potpunosti uvažava činjenicu, da nam predmetni akt, koji je sastavni dio Vašeg spisa, ne možete dostaviti…, te da će Tužiteljstvo KS izdati naredbu vještaku za dokumente i rukopise, te istom u okviru predmetne naredbe naložiti, da izvrši uvid u navedeni dokument u prostorijama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine…jer smatramo, da na navedeni način ničim neće biti povrijeđena tajnost postupka, koji se vodi kod Tužiteljstva BiH u predmetu čiji je sastavni dio navedeni dokument“, a potom je prijavljena Nevena Aličehajić odmah, odnosno 06. 09. 2017. godine na sasvim perfidan, kriminalan i mizeran način, pokušala ipak na protivzakonit način dobiti podatke i informacije iz spisa predmeta, koji se vodi kod Tužiteljstva BiH na način, da povrijedi njegovu tajnost, nanese štetu Josipu Šimiću, a sebi i drugima korist pribavi.

ČIME SU:Počinili krivično djelo „Organizirani kriminal“ iz člana 250. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine!

Prijava je obrazložena na preko 50 stranica i predloženo oko stotinu materijalnih dokaza!