fbpx

Liječnik i osobni prijatelj Mate Granića je bio suradnik zloglasne UDBE!?

Autor: K. Lovrić / Dnevno.ba

LJUBUŠKI - Dugo najavljivana lustracija koja je, pokazalo je vrijeme, bila obična opsjena i prevara, bez obzira na sve, mora se provesti. Ako svojoj djeci i unucima u naslijeđe ne želimo ostaviti komunističko-špijunski otpad, zbog kojega neće moći dobiti posao i biti će prisiljeni "pojačati irsku koloniju", do toga jednostavno mora doći. Naravno, biti će teško. Jer zapravo je nevjerojatno koliko veliku špijunsku mrežu je imala tadašnja Služba državne bezbjednosti bivše Jugoslavije.

Porazna činjenica za cijelu Hercegovinu, barem je tako uvjerenje bilo kod običnog puka koji je preživljavao od svojih deset prstiju ili po bauštelama diljem Europe, da su ih špijunirali prvi “ugledni” susjedi i radne kolege.

U posjedu smo dokumentacije SDB Centar Mostar, iz koje je vidljivo da je poznati ljubuško-zagrebački liječnik (specijalist dijabetolog), krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dušu prodao vragu i zatirateljima hrvatskog bića i slobode.

Kako se da iščitati iz dosijea dr. Bože Čolaka, rođen je u Grljevićima (općina Ljubuški), 13.10.1946. godine. Podaci Centra SDB Mostar i Čolakovog službenog životopisa se podudaraju.

Svoju sramotnu epizodu Čolak započinje kao liječnik u Domu zdravlja Ljubuški i po Prijedlogu za angažiranje suradnika, od 30.03.1982. godine, započinje još 1979. godine kada je “samoinicijativno dao neka zapažanja o Vukšić Dr. Anti (OO) i Milas Dr. Veselku (POK” (citat iz dokumenta SDB). Iste liječnike je, u dogovoru sa službom, nastavio uhoditi i dalje te o tome dojavljivao sebi nadređenom operativnom radniku Gašpar Augustinu.

Vrlo bitna napomena iz prijedloga za Čolakovim angažiranjem je, citiramo: “Čolak je, također, u martu i aprilu 1980. godine dao neke značajne podatke koji su korišteni prilikom primjene MERKURA kod jedne prioritetne obrade!”

Čolak je 1982. godine, nakon što se očito “dokazao” u uhođenju, dobio pseudonim “VID”, i pod istim je nastavio službi pružati informacije za koje je i konstatirano da su “potvrđeni kao tačni”.

Bilo bi jako zanimljivo doći do podataka koje osobe je obuhvaćala udbina operativna akcija “MERKUR”, a nije isključeno da je neki domoljub završio u zatvoru ili ne daj Bože bio i likvidiran. To bi mogao (i morao) pojasniti sam Božo Čolak.

Vrlo bitno za pripomenuti je da je Čolaku sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, određen novi pseudonim “DANTE”, a za to može biti više razloga. Jedan od njih je, vrlo vjerojatno, taj što je Čolak otišao na specijalizaciju u Zagreb i da je taj pseudonim koristio sve do demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj.

Božo Čolak je bio radni kolega savjetnika Predsjednice Republike Hrvatske, Mate Granića, jer su dugi niz godina bili kolege na Sveučilišnoj klinici “Vuk Vrhovec” u Zagrebu. Prema saznanjima koje imamo, Čolak i Granić su kućni prijatelji tako da je i više nego jasno da teza kako su najviši državni dužnosnici Republike Hrvatske, u više nego prijateljskim (a moguće i poslovnim odnosima), s prijeratnim jugoslavenskim špijunima, itekako “drži vodu”.

Također, Čolak je u odličnim odnosima i sa Vicom Vukojevićem jer su iz istog kraja (selo do sela nekih dvadesetak kilometara) a znakovito je da Vukojević i Vukušić u svojim knjigama o tadašnjim suradnicima SDB, Čolaka nikada nisu “prokazali”. Postavlja se logično pitanje-zašto?

Božo Čolak je, nakon odlaska u mirovinu osnovao vlastitu kliniku, “SESVETE MEDIC CENTAR”. Spava li Čolak mirno to zna samo on, ali činjenica je da je kroz svoj “špijunski opus”, vrlo vjerojatno unesrećio mnoge Hrvate kojima hrvatstvo nije bio nikakav paravan već ponos i dika.

Hrvati moraju pročistiti (lustrirati) svoje redove, inače će im djeca i unuci, za razliku od Čolakove i cijele mu bliže rodbine, svoju sreću potražiti u iseljavanju a sa tog puta se, na žalost, mnogi nikada neće vratiti u Domovinu. Kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini.

Čolak i slični nemaju problema kao običan puk, jer su svu svoju bližu i daljnu rodbinu pozapošljavali u državne institucije (bolnice, sveučilišta, i sl).

Autor: K. Lovrić / Dnevno.ba

ZADNJE VIJESTI