NOVALIĆ: Dejtonski sporazum i Ustav BiH su samo minimum onoga što je neophodno da bi BiH funkcionirala

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za beogradsku “Politiku” najavio je intenziviranje projekta auto-puta Beograd – Sarajevo, koji će, kako kaže, biti korisniji za BiH nego za Srbiju.

– To je jako dobar projekt. Deset godina sam radio u bivšoj Jugoslaviji, putovao, surađivao s kolegama iz automobilske industrije kojoj sam pripadao. Tada nisam primjetio da imamo tako slabe veze, a danas vidim da nas s Crnom Gorom spaja jedan jedini put širok tri metara, gdje ni autobus ne može proći. Prema Srbiji izgleda da je Drina zaista opstruirala naše veze – sve su to mali mostovi i prijelazi koji ne zadovoljavaju nikakve standarde. Nešto je bolje prema Hrvatskoj, jer vertikala naših rijeka ide prema Hrvatskoj i lakše se gradi, i uglavnom je to sve. Prema Makedoniji moramo ići čak kroz Beograd. Makedonija je veoma blizu ako se promatra kao zračna linija, ali jako daleko u smislu infrastrukture, tako da objektivno izgleda da smo čak i u Jugoslaviji izgradili vrlo malo infrastrukturnih veza jedni s drugima – rekao je Novalić.

Dodaje da su neke zemlje koje su se našle na auto-putu „Bratstvo i jedinstvo” bile povezane, a Crna Gora i Bosna, nažalost, nikada nisu bile dobro povezane.

– Iskreno smo željni komunikacije jer vjerujemo da će, ako ljudi više komuniciraju, situacija po prirodi biti bolja. I zato je za nas veoma dobra ta inicijativa Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Konkretno, imali smo sastanak u Brčkom sa svim akterima uključenim u ovaj projekt. Još jednom kažem – jako dobar projekat i sretan sam što se to događa, a kojom dinamikom, vidjet ćemo – kazao je Novalić.

Također, izrazio je optimizam da će stvari u BiH krenuti na bolje. Jasno je stavio do znanja da Ustav BiH štiti Republiku Srpsku od bilo kakve samovolje druge strane. Ali prema njegovim riječima, isti Ustav garantira da se RS neće odvojiti od BiH.

Na pitanje zašto su zajedničke sjednice dvaju entiteta rijetke odgovorio je da je dobra suradnja na entitetskoj razini.

– Naravno, može se reći da je komunikacija malo opala u posljednjih nekoliko mjeseci. To ne znači da ne komuniciramo, ali ekonomska pitanja su, nažalost, potisnuta i sada nisu u prvom planu. Očekujem da će biti bolje – istaknuo je Novalić.

Podsjetio je da je vjerojatno mnogo veću suradnju s Republikom Srpskom uspostavio još kada je premijerka bila Željka Cvijanović.

– Ta suradnja se zasnivala na ekonomskom planu. Moj moto je bio – idemo raditi zajedno makar tamo gdje se možemo dogovoriti. To znači da nećemo govoriti o obrazovanju, nećemo govoriti o ovim pitanjima koja su vezana za nacionalno pitanje, a smatram da jedna vlada, posebno entitetska ne treba se baviti tim pitanjima. I zaista smo fantastično radili zajedno i svi naši zakoni su bili usklađeni. Imali smo čak i slučajeve kada kažemo: vi napravite ovaj zakon i mi ćemo ga samo prepisati, a onda za neke sljedeće obrnuto. To su bili isti zakoni samo s promjenljivim zaglavljima. Smatram da i danas na ovom entitetskoj razini dobro surađujemo – podvukao je Novalić.

U intervju je komentirao da je najavljeno da će Skupština RS započeti proces vraćanja nadležnosti tom entitetu.

– Dejtonski sporazum je osnova našeg Ustava. Tamo piše da postoji jedna vojska, jedan novac, jedna Uprava za indirektno oporezivanje. I to je logično, jer ne možemo imati jednu granicu i dvije porezne uprave. Tako da mislim da su Dejtonski sporazum i naš Ustav samo minimum onoga što je neophodno da bi BiH funkcionirala. U Bosanskoj Dubici ne možete prijeći granicu drugačije nego u Brčkom. Ako su porezne stope drugačije, onda bi imali kolaps države. I sve ovo mora biti vođeno konsenzusom. Dakle, ne možete donijeti nikakvu odluku bez tog konsenzusa. Ovdje je problem strah, koji se vjerojatno namjerno širi – istaknuo je Novalić.

On nema ništa protiv drinskih hidroelektrana i smatra da postoji način da se prijeđe preko nesporazuma u tom pogledu.

– Drina je granična rijeka koja podliježe međunarodnim sporazumima. Tko se malo razumije u unutarnji Ustav BiH zna da ova granična rijeka uglavnom pripada Republici Srpskoj, i to nitko ne spori. Međutim, mi se u jednom pitanju ne razumijemo – da izgradnja ove granične hidroelektrane podrazumijeva međunarodni ugovor dva međunarodno priznata državna entiteta, a ta dva entiteta u ovom slučaju su Republika Srbija i BiH u cjelini. Zato BiH treba biti jedini pregovarački partner u tom procesu, a ne entitet Republika Srpska ili entitet Federacija, ako se sutra nešto gradi kod Goražda. Mi, točnije naša elektroprivreda, možemo apsolutno sudjelovati u izgradnji zajedničke hidroelektrane – točnije sedam hidroelektrana koje su moguće na Drini, ali samo kada država usuglasi sva međunarodna pravila i konsenzualni paritet. Dakle, mi smo za izgradnju, ali da to bude u skladu s nekim pravilima – naglasio je Novalić u intervjuu za “Politiku”.