fbpx
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492488008-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492389204-0'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1670492446879-0'); });

Osobe sa diplomom teže se zapošljavaju nego osobe sa nižim obrazovanjem

Autor: Dnevni list

SARAJEVO - BiH, Srbija, Hrvatska, Grčka i Cipar spadaju u zemlje u kojima se osobe sa diplomom teže zapošljavaju nego osobe sa nižim obrazovanjem – pokazuju najnoviji podaci sa europskih visokoškolskih institucija.

U Europi studira 37,2 milijuna osoba, a na fakultete najviše idu Rusi /osam milijuna/ dok je najmanje studenata u Lihtenštajnu /960/. Prema najnovijim podacima, ruski, turski, njemački, britanski i ukrajinski studenti zajedno čine 54 oposto ukupnog broja europskih studenata.

Izvješće iz 2015. godine pokazuje da je većina studenata /82 posto/, upisala “teorijske programe”, a samo 15,6 posto “strukovne”. Programe koji direktno vode do najviših istraživačkih kvalifikacija, odnosno doktorata, pohađalo je 2,6 posto studentske populacije.

U većini država studenti upisuju tzv. “ISCED nivo 5A” kojim se stiču prvostupanjske diplome i magistrati. U BiH, Kazahstanu i Italiji gotovo svi studenti spadaju u tu grupu.

U Hrvatskoj, Grčkoj, Estoniji, Francuskoj, Letoniji, Turskoj i na Cipru najmanje četvrtina studenata pohađa strukovne programe, a u Belgiji čak 49 posto. U treći, najviši stupanj obrazaovanja najviše ulažu nordijske zemlje – od dva posto, u Švedskoj do 2,4 posto BDP-a u Danskoj.

Oko dva posto BDP-a ulažu Cipar i Ukrajina, a manje od jedan posto Slovačka, Hrvatska, Rumunjska,  Italija, Bugarska, Azerbajdžan, Armenija, Gruzija…

U desetak zemalja, među kojima su Francuska, Slovenija, Češka, Island, Danska, Belgija i Švedska, udio obitelji u financiranju studiranja niži je od deset posto, prenosi Srna.

Prema podacima prikupljenim iz europskih visokoškolskih institucija, u Hrvatskoj, Srbiji i Slovačkoj, od 2010. do 2013. godine, broj studenata koji su prekvalificirani za posao koji sada rade veći je za deset posto.

U mnogim europskim zemljama, posebno u razvijenim, kao što su Danska, Velika Britanija i Nizozemska, udio visokoobrazovanih među nezaposlenima je mali.

 

Autor: Dnevni list
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-7'); });
googletag.cmd.push(function() { googletag.display('div-gpt-ad-1544621488181-8'); });

ZADNJE VIJESTI

var mpn_wi={userId:11760,siteId:102020,widgetId:103929,widgetType:0};if(void 0===mpn_ref)var mpn_ref=[mpn_wi];else mpn_ref.push(mpn_wi);var mpn_sid=document.getElementById('monadplugscript');if(!mpn_sid){var mpn_dt=new Date,mpn_ns=document.createElement('script');mpn_ns.id='monadplugscript',mpn_ns.type='text/javascript',mpn_ns.defer=!0,mpn_ns.src='//cdn.monadplug.com/format/native/js/hood.js?v='+mpn_dt.getYear()+mpn_dt.getMonth()+mpn_dt.getUTCDate()+mpn_dt.getUTCHours();var pmn_os=document.getElementsByTagName('script')[0];pmn_os.parentNode.insertBefore(mpn_ns,pmn_os)}
ga('send', 'event', 'Monad_underarticle', 'pageview'); (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});